OSLO, Hiljade milijardi vrijednu finansijsku imovinu mogu ugroziti efekti globalnog otopljavanja do 2100. godine, upozorili su ekonomisti.
Ako do 2100. godine zagrijvanje dostigne 2,5 stepeni Celzijusove skale (4,5 stepeni Farenhajta) iznad nivoa prije industrijske revolucije, mogu biti ugrožene investicije u vrijednosti 2,5 biliona dolara (2,2 biliona evra), izvijestio je tim stručnjaka u studiji posvećenoj klimatskim promjenama, a prenosi agencija Frans pres.
To je, kako se precizira, jednako polovini sadašnje procijenjene berzanske vrijednosti kompanija koje se bave fosilnim gorivima.
Čak i ako se ostvari zagrijvanje od dva stepena Celzijusa, kako su se dogovorile države svijeta u Parizu u decembru prošle godine, i dalje će u opasnosti biti imovina vrijedna 1,7 biliona dolara, naveli su ekonomisti u časopisu Nejčer Klajmit Čejndž (Nature Climate Change).
Klimatske promjene mogu da unište imovinu direktno putem rasta nivoa mora, umanjujući njenu vrijednost, ili izazivanjem poremećaja i smanjenja privredne djelatnosti usljed suša ili razarajućih nepogoda.
Mnoga istraživanja su bila fokusirana na to kako će investicije u naftu, ugalj i gas biti izgubljene ako svijet “okrene leđa” fosilnim gorivima u korist održive energije u skladu s ciljanim rastom temperature vazduha za dva stepena Celzijusova.
Novo istraživanje, za razliku od toga, nastoji da pruži prvu ikada urađenu procjenu direktnog uticaja klimatskih promena na vrijednost same finansijske imovine.
Projekcije, za koje su korišćeni matematički modeli, urađene su na osnovu procijenjene vrijednosti globalne nebankarske finansijske imovine u 2013. godini, vrijedne 143,3 biliona dolara, koju je utvrdio Nadzorni organ za finansijsku stabilnost, naveo je tim ekonomskih stručnjaka.
Pri rastu temeprature vazduha za 2,5 stepeni Celzijusovih, oko 1,8 odsto globalne finansijske imovine moglo bi biti u opasnosti, a prema najgorem scenariju otopljavanja taj iznos bi mogao da naraste na više od 24 biliona dolara, dodaje se u tekstu.
Naučnici procijenjuju da smo na osnovu sadašnjeg trenda emisije gasova sa efektom staklene bašte, na putu zagrijvanja vazdušnog omotača zemlje za oko 4°C ili više, odnosno za oko 3°C ako države ispune obećanja za suzbijanje emisije “staklenih” gasova kako bi podržale klimatski sporazum iz Pariza, prenosi Frans pres. Tanjug
