BRISEL, Ekonomisti upozoravaju da ne treba isključiti mogućnost da članice evrozone zabilježe finansijski gubitak na zajmovima koje su odobrile Grčkoj, usprkos suprotnim tvrdnjama evropskih političara.
Vlade članica evrozone trenutno ubrzano pripremaju zakonske okvire koji će im omogućiti dodjelu kredita Grčkoj ovisno o udjelu u kapitalu Evropske centralne banke (ECB).
Pritom pojedini utjecajni analitičari ukazuju na mogućnost da Grčka u budućnosti bude prisiljena restrukturirati dug. Ta će opcija vjerojatno odigrati važnu ulogu u nastojanjima da se Grčkoj pomogne da u srednjoročnoj perspektivi ponovno ostvaruje održivi rast, upozorava glavni ekonomist briselskog instituta European Policy Centra Fabian Zuleeg.
Zato je “vrlo, vrlo moguće” da vjerovnici poput vlada članica evrozone neće dobiti natrag cijeli iznos kredita, kazao je Zuleeg u razgovoru za internetski portal EUobserver.
“Predodžba da će Grčka uspjeti vratiti sve svoje dugove uistinu je herojska”, smatra on, dodajući da su članice evrozone svjesne toga ali će ipak nastaviti s planom pomoći kako bi poduprle stabilnost uzdrmane evrozone.
Ekonomisti Jean Pisani-Ferry i Andre Sapir iz briselskog instituta Bruegel slažu se da je sve vjerojatnije da će Grčka restrukturisati dug, tvrdeći da bi Evropa trebala pripremiti okvir kako bi regulisala pregovore i spriječila svađe.
“Postoje ozbiljni razlozi za sumnju da će Grčka uspjeti u cijelosti vratiti dug”, napisala su ta dvojica stručnjaka u članku objavljenom u londonskom The Financial Timesu.
“S obzirom na mogućnost restrukturisanja duga u budućnosti, Evropska unija trebala bi što prije skicirati evropski mehanizam za rješavanje duga i tako pomoći članicama s neodrživim dugom da riješe to pitanje s vjerovnicima”. Hina
