BEOGRAD, Vlast je obnarodovala da je Srbija izašla iz recesije, pošto je u prvom kvartalu ove godine zabilježen rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,9 odsto.
Procente rasta niko ne spori, ali su zato stručnjaci sumnjičavi – tvrde da nema suštinskog pomaka u srpskoj privredi.
Industrijska proizvodnja, prema posljednjim podacima, bilježi rast od 9,6 odsto. Posmatrano na međugodišnjem nivou, mart ove u odnosu na isti mjesec 2012. predstavlja pad od 11,6 odsto.
Pozitivan iskorak plod je investicija u auto-industriji (“fijat 500 L”) i dijelom u naftnoj, ali i izuzetno niske statističke osnovice iz prošle godine. I promet u maloprodaji povećan je na mjesečnom nivou u martu za 13,4 odsto, međutim, i dalje je manji nego prije godinu dana, i to za 17,5 odsto. U prvom tromjesečju, povećan je izvoz robe na inostrano tržište za čak 22,7 odsto i to opet zahvaljujući, prvenstveno, kragujevačkom “Fijatu”.
– Jasno je da sve to na kratak rok, zbog niske statističke osnovice, rezultira pozitivnim iskorakom, ali bez dodatnih novih većih investicija nema osjetnijeg oporavka – tvrdi Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja IZIT. – Srbija polako izlazi iz recesije, ali još ne iz duboke ekonomske i društvene krize. Zbog nereformisanog javnog sektora, budžetski deficit postaje “bolna tačka” srpske ekonomije, zbog čega se pribjegava određenim poreskim zahvatima da bi se popunila ta praznina, poput povećanja doprinosa za penzijsko osiguranje, uz rasterećenje privrede preko poreza na zarade. A za potpuni opravak privrede neophodne su sveobuhvatne strukturne reforme, prije svega u javnom sektoru.
Zato, smatra Đogović, vijest o prestanku recesije treba uzeti sa velikom rezervom. To je svakako signal izvjesnog oporavka, a sada je, kako kaže, dobar trenutak da se taj iskorak iskoristi i krene u suštinske reforme, koje bi podstakle rast zaposlenosti, oživljavanje standarda građana i podizanje produktivnosti u privredi.
Profesor Ljubomir Madžar smatra da Srbije još nije izašla iz recesija iz najmanje dva razloga. Prvi je da postoje kriterijumi, prihvaćeni u svijetu, da treba ostvariti stope rasta privrede najmanje u dva vezana kvartala da bi se govorilo o eventualnom izlasku.
– Drugo, privreda je u veoma “rovitom” stanju da nam ne bi mnogo pomoglo sve i da smo dva ili tri kvartala uzastopce “rasli”, jer je situacija takva da su dugoročniji izgledi krajnje nepovoljni – kaže Madžar. – Teška je situacija, posebno u budžetskom deficitu, tako zaposleni u zdravstvu za prvomajske praznike nisu primili platu. Dakle, budžetska je kriza, s jedne strane i velika kriza neplaćanja, s druge. Sama država je dužna oko milijardu evra raznim organizacijama. Kada se to ima u vidu, onda je valjda neumjesno i neprimjereno govoriti o nekakvim stopama rasta.
Tvrdnje o prestanku recesije, prema ocjeni Đorđa Momirovića, generalnog direktora “Mone”, nisu potkrijepljene ekonomskim pokazateljima. To je samo nagovještaj, jedan “plus”, plod tržišnih kretanja da smo krenuli putem oporavka, a ozbiljnija analiza mogla bi da potvrdi suprotno.
– Nismo u pomenutom periodu zaustavili pad zaposlenosti, a to nam je glavni prioritet, nismo podigli privrednu aktivnost, standard građana – dodaje Momirović. – Da li smo smanjili zaduženost, pa nismo, a to su ključna pitanja, tako da podatak o pozitivnom martovskom iskoraku je nebitan i sam po sebi ništa ne znači. Uveliko se priča o rasterećenju privrede, mada je sa sve većim nametima nama teže, a naplata je sve manja, pa bi možda to najprije trebalo riješiti.
Tvrdnja da smo izašli iz recesije za Milana Kneževića, predsjednika Udruženja malih i srednjih preduzeća (MSP), ne znači puno, jer je Srbija pet godina zaredom imala pad bruto društvenog proizvoda.
– Za poslovanje privrednika ovakav izlazak iz recesije ne znači baš ništa – naglašava Knežević.
– Uprkos rastu privrede u prvom tromjesečju nismo uspjeli da dostignemo nivo iz prošle godine u istom periodu. Siguran znak da smo na putu oporavka je povećanje broja zaposlenih radnika, smanjenog budžetskog deficita i zaduženosti. A ovakvim načinom rukovođenja privredom Srbija nikada neće izaći iz krize.
I dalje u komi
Dok se ne sprovedu suštinske reforme, koje se odlažu već dugi niz godina, i dalje će postojati mogućnost nastanka “grčkog scenarija” u punom intenzitetu. Zato je Srbiji neophodan aranžman iz predostrožnosti sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kako bi vlada imala određenu vrstu podrške u sprovođenju reformi u javnom sektoru.
Bez “rezova” u javnom sektoru, srpska privreda, kako kažu u IZIT-u, i dalje će biti u “komi” i vještački održavati u tom stanju sve dok bude bilo državne imovine na prodaju.
Inflacija do 7,5 odsto
Očekuje se i da će inflacija na kraju ove godine biti između sedam i 7,5 odsto, i ako poljoprivredni rod bude bar prosječan ne bi trebalo da bude neočekivanog kretanja cijena, procjenjuje ekonomista Saša Đogović. Takođe, prema procjenama ekonomskih analitičara, i privredni rast u ovoj godini može biti i veći od dva odsto, kako su planirali u državi. To će, međutim, u velikoj mjeri zavisiti i od ovogodišnje poljoprivredne sezone. Ako rod zbog vremenskih uslova omane kao prošle godine, jasno je da će i rast biti manji. Novosti
