BANJALUKA, Banjalučka privreda, iz godine u godinu, tone sve dublje, a obećanja gradskih vlasti i najavljivana ulaganja u nova preduzeća ni približno nisu realizovana.
A to je trebalo da označi početak rješavanja najvećeg problema u gradu – zapošljavanja.
Novih investicija u gradu nema, a predratne banjalučke fabrike pretvorene su u skladišta i tržne centre, jer su investitorima zanimljive samo zbog atraktivne lokacije na kojima se nalaze, a ne zbog svog proizvodnog potencijala.
U ovogodišnjem budžetu Banjaluke, kao mjera za poboljšanje poslovne i preduzetničke klime, predviđena su sredstva za ulaganje od ukupno 10,7 miliona maraka. Planirano je da većina tih sredstava bude uložena u projekat Tehnološkog biznis parka, čija gradnja još nije počela, pošto je završen dugotrajan proces kupovine zemljišta nekadašnjeg preduzeća “Unis – valjaonica hladne trake” u naselju Ramići.
Kako je navedeno u informaciji o stanju u privredi i zapošljavanju, grad je kupio navedenu fabriku za 6,5 miliona maraka, dok je za adaptaciju objekata i uređenje infrastrukture za prve investitore predviđeno još 1.900.000 KM. Međutim, pretpostavka je da će za gradnju TBP-a, prema projektu, gradskim čelnicima biti potrebno oko tridesetak miliona maraka, što je u ovom trenutku nedostižno za silno opterećeni i prezaduženi gradski budžet.
– Vjerovatno su ta sredstva dovoljna za opremanje kancelarija i prostora za prve stanare u TBP-u, ali za konačan projekat biće potrebno još mnogo milionskih sredstava. S obzirom na to da u gradskom budžetu nema dovoljno novca, mislim da će se investitori postepeno useljavati u TBP – rekao je za “Novosti” ekonomski analitičar Miloš Todorović.
Najavljeni dolazak investitora u TBP i otvaranje novih preduzeća najviše čeka armija nezaposlenih, kojih je prema statistici u junu nešto manje od 44.000. Taj broj je ipak manji nego u februaru, kada je na evidenciji Zavoda bilo 1.200 radnika više.
Iz tog razloga nimalo optimistično ne zvuči podatak da je iz gradskog budžeta za podršku zapošljavanju u ovoj godini predviđeno samo 500.000, dok je za podršku samozapošljavanju planirano mršavih 260.000 maraka. S obzirom na to da je nezaposlenost ubjedljivo najveći problem i u Banjaluci, kao i u drugim opštinama Republike Srpske, pomenuta sredstva za podršku zapošljavanju i samozapošljavanju nisu dovoljna ni za djelimično rješenje problema, što ukazuje na činjenicu da gradske vlasti i dalje ne shvataju ozbiljno problem nezaposlenosti glavnog grada Srpske.
– Sigurno da ta sredstva nisu dovoljna za zapošljavanje nezaposlenih, ali grad u ovom trenutku nema više novca. Tu su i sredstva od Vlade RS za podsticaj zapošljavanja – istakao je Todorović.
On je napomenuo da je, iako je u javnosti stvorena drugačija slika, Banjaluka ipak preskup grad za investitore, te da bi gradske vlasti trebalo da rade na snižavanju taksi kako bi ih privukle. Takođe, potrebno je u praksi skratiti procedure dobijanja dozvola, objasnio je Todorović.
Jasno je da budućnost privrede u Banjaluci nije nimalo optimistična. Kada se uzme u obzir i činjenica da je grad premašio dozvoljenu granicu zaduženosti od 18 odsto i nije u stanju da podiže kredite sve do 2015, nije teško zaključiti da je oporavak banjalučke privrede teška misija.
Nezaposlenost smanjena za 15 odsto
Poređenja radi, broj nezaposlenih u susjednoj opštini Prijedor za godinu dana smanjen je za čak 15,5 odsto, pa sada 10.534 ljudi u ovom gradu aktivno traži posao. U prijedorskoj regiji, u prvih šest mjeseci ove godine zaposlilo se 1.512 ljudi koji su tražili posao, od čega u Prijedoru 876 i u pet susjednih opština 636, što je približno isto kao u prošloj godini.
Ljubljana i Grac
Zanimljivo je vidjeti poređenje Banjaluke sa dva razvijena evropska grada sa približno istim brojem stanovnika, Ljubljanom i Gracom. U Ljubljani je registrovano 18.932 preduzeća i zaposleno oko 128.000 ljudi, u Gracu u 10.311 preduzeća radi čak 171.600 radnika, dok u Banjaluci postoje svega 2.394 preduzeća u kojima je zaposleno nešto manje stanovnika, nego što ih je registrovano za Zavodu za zapošljavanje. Novosti