NJUJORK, Plan američke vlade za smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte daje već ionako posrnuloj industriji uglja u toj zemlji samo dvije mogućnosti – ili da uloži ogroman novac u tehnologiju za zadržavanje i skladištenje ugljen-dioksida (CO2) ili da propadne.
Oštri novi zakoni bi mogli da dovedu do toga da proizvodnja tog energenta postane preskupa i ozbiljno zaprijeti opstanku elektranama na ugalj u SAD.
Pošto je ugalj najveći pojedinačni izvor ugljen-dioksida, u toj industriji polažu nade u tehnologiju za skladištenje tog štetnog gasa, koji se smatra glavnim krivcem za globalno zagrijavanje. Ta vrsta tehnologije, međutim, nije ispitana na komercijalnom nivou, proces zadržavanja i skladištenja CO2 je izuzetno skup i postoji čitav niz razloga za zabrinutost u vezi s bezbjednošću.
Međunarodna agencija za energetiku je početkom mjeseca saopštila da će za realizaciju 100 takvih projekata u svijetu morati da se uloži 56 milijardi dolara do 2020. godine, dok će u periodu između 2021. i 2030. biti potrebno dodatnih 646 milijardi dolara. Pored toga, neki kritičari dovode u pitanje mogućnost bezbjednog zadržavanja i skladištenja ugljen-dioksida u rezervoarima ispod zemlje tokom više decenija i u količinama neophodnim da se utiče na smanjenje globalnog zagrijavanja. Da bi se značajnije smanjila emisija CO2, potrebno je da se ispod zemlje uskladište milijarde tona tog gasa. Neki stručnjaci takođe izražavaju zabrinutost da bi moglo da dođe do curenja CO2, koji u visokim koncentracijama može da izazove gušenje, ali takvi incidenti se, ipak, smatraju malo vjerovatnima.
Predstavnički dom američkog Kongresa je ove godine s minimalnom većinom glasova usvojio klimatsku regulativu, koja predviđa smanjenje emisije štetnih gasova uvođenjem obaveze za zagađivače da posjeduju dozvole za CO2 koji ispuštaju u atmosferu. Veći dio tih dozvola će u početku biti besplatan, ali će kasnije kompanije morati da plaćaju za svoju prekomjernu emisiju CO2 ili da je smanje, što bi neke velike emitere moglo da dovede do bankrota.
Ovaj problem pokušava se riješiti i na globalnom nivou, a lideri najmoćnijih zemalja svijeta će se sljedećeg mjeseca sastati na samitu Ujedinjenih nacija u Kopenhagenu kako bi pokušali da dogovore obavezujuće ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova. Finansiranje tehnologije za zadržavanje CO2 biće jedna od ključnih tema na tom sastanku, budući da je ugalj izvor 40 odsto svjetske emisije tog gasa.