BRISEL, Barel nafte će se u narednim godinama možda prodavati za 80 do 140 dolara, a situacija na tržištu će, najverovatnije, ostati i dalje napeta, kaže se u analizi Evropske komisije (EK) koju prenosi češka novinska agencija ČTK.
Pad tražnje nafte, prema toj analizi, nije previše vjerovatan, a potražnja za osnovnom energetskom sirovinom bi 2030. godine mogla biti za oko polovinu veća nego prošle godine.
Naglo poskupljenje nafte, prema mišljenju EK, koštao je Evropsku Uniju (EU) od 2004. godine do danas oko 425 milijardi evra, koje su usmjerene na bankarske račune proizvođačima te glavne energetske sirovine.
Ove godine su cijene nafte 11. jula skočile na rekordnih 147,27 dolara za barel, ali je potom počeo njihov nagli pad pri čemu je barel pojeftinio za trećinu od te najviše vrijednosti i sada je na nivou od oko 100 dolara, podseća češka agencija.
Prema računici Evropske komisije rast cijena nafte, u periodu između 2004. i 2008. godine, doveo je do pada realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u EU za 1,25 procenata u ovoj godini, dok će, iz istog razloga, kako se prognozira, u 2009. pad BDP biti oko 1,75odsto.
Skuplja nafta bi samo u ovoj godini, prema istom istraživanju, mogla da poveća potrošačke cijene u EU za 2,75 procenata, dok bi skok tih cijena iduće godine trebalo da bude još veći – 3,5 odsto.
“Ukoliko bi ovaj značajan pad cijena nafte u odnosu na rekordni nivo iz jula bio održan, to bi dovelo do smirivanja inflacije u narednim mjesecima. Uprkos tome, efekat cijena nafte će uticati na ‘energetsku’ inflaciju bar još godinu dana”, navodi se u analizi EK.
Analiza, koju su proteklog vikenda u Nici trebalo da razmatraju ministri finansija EU, ali to, ipak, nisu stigli da učine, potvrđuje da razvoj na tržištu nafte ima veliki uticaj na kupovnu moć stanovnika Unije.
Od 2006. godine je zbog toga kupovna moć prosječnog domaćinstva u EU pala za oko dva odsto
Brisel ničim ne brani nastojanja zemalja – članica da olakšaju siromašnijim stanovnicima rast cijena, ali bi, prema mišljenju EK, vlade trebalo više da se usmjere, prije svega, na strukturalne mjere koje bi trebalo da dovedu do uštede energije.
Bilo kakvu direktnu pomoć, na primjer, u formi doznaka za pogonska goriva, Komisija ne smatra baš za najsrećnije rješenje, prenosi ČTK.
