BRISEL, Ekonomija BiH nastavlja da raste, a spoljnotrgovinski deficit da se smanjuje, istaknuto je u najnovijem izvještaju o ekonomskom napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, koji objavljuje Evropska komisija.
Istaknuto je, ipak, da rast još nije dovoljan za značajniji efekat, a smanjenje spoljnotrgovinskog duga nije toliko indukovano jačom ekonomijom koliko manjim cijenama nafte i naftnih derivata i, što je još gore, zato što nam je izvoz slabio.
“Izvoz je slabio prema susjednim zemljama poput Srbije, Crne Gore, Hrvatske, ali i Italije”, naveli su u izvještaju.
Najveća “packa” našim vlastima je zabilježen rast zapošljavanja u javnom sektoru, dok zaposlenost pada u građevinarstvu i bankarskim uslugama.
Naveli su procjenu Svjetske banke da bi ekonomija BiH u ovoj godini trebalo da poraste za 2,3 odsto, a do 2018. ukupno 3,5 odsto. Podsjetili su da je RS krajem decembra usvojila novi Zakon o radu po hitnom postupku s očekivanjem da zakonski okvir u ovoj problematici bude bliži međunarodnim standardima.
Ohrabruje, kako ističu u Evropskoj komisiji, što realni sektor nastavlja oporavak, navodeći da je u trećem kvartalu 2015. godine rast bio veći za 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prerađivačka industrija je u 2015. godini rasla za pet odsto u poređenju sa 2014. godinom i doprinijela sa pola poena ukupnom ekonomskom rastu.
“U javnom sektoru ukupna dodana vrijednost iznosila je 12 odsto, ali zbog ukupnog malog doprinosa rastu cijele ekonomije doprinosi sa samo 0,2 odsto”, naveli su oni.
Minimalan rast se, kako su istakli, minimalno odrazio i na bolje uslove na tržištu rada, navodeći da je nezaposlenost smanjena za 1,4 odsto tokom prvih deset mjeseci 2015. godine.
“Očekivano, teška situacija na tržištu rada loše se odrazila i na rast plata. Tokom prvih devet mjeseci plate nisu rasle, a u oktobru su plate manje za jedan odsto”, navedeno je u izvještaju.
Evropska komisija ponovo je registrovala staru boljku bh. ekonomije – deflaciju.
“U prvih 11 mjeseci 2015. godine ukupan nivo cijena bio je manji za 0,9 odsto u poređenju na isti period lani”, naglasili su oni. Ipak, loša vijest za građane je da su cijene kućanskih proizvoda, odjeće, obuće, prometa i obrazovanja rasle između 1,2 i 2,2 odsto.
Muris Čičić, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže da je BiH ekonomija koja veoma zavisi od njemačkog, italijanskog, austrijskog tržišta i tržišta regiona, pa je prirodno očekivati da rast ili pad bh. ekonomije prati tendencije u Evropi.
“S obzirom na to da su prognoze rasta evropskih ekonomija negdje oko dva do tri odsto, realno je očekivati otprilike toliki rast za 2016. u BiH. I to je tako”, ističe on.
Navodi da je za BiH dobra vijest da je nafta pojeftinila, ali ključna loša vijest i dalje je nedostatak stvarnih strukturnih reformi. Nedostatak hrabrosti da se uđe u reforme, prema njegovom mišljenju, predstavlja ključan problem u zemlji.
“Vidjeli ste na primjeru zakona o radu da čak i najminimalnije promjene izazivaju fantastične otpore raznih interesnih grupa, posebno onih zaposlenih u javnom sektoru ili telekomima”, naglasio je on.
S njim se slaže i Goran Radivojac, ekonomista iz Banjaluke, ističući da u BiH nisu ni na vidiku neke nove politike ili strateške reforme bilo kog nivoa vlasti.
“Kupovna moć stanovništva pada zbog nedostatka tražnje i to ukazuje da je BiH istinski siromašno društvo”, rekao je on.
Dalji rast zapošljavanja u javnom sektoru, po njegovom mišljenju, jeste loša vijest, ali je činjenica da, kako kaže, nakon što je uništen privatni sektor, jedina nada u rast potražnje ostaje od ljudi koji su zaposleni u javnom sektoru. Nezavisne novine