FRANKFURT, Čelnici Evropske centralne banke razmišljaju o tome da bankama naplaćuju još više za držanje novca pri ECB-u a razmatraju i proširenje popisa imovine koju ECB kupuje u sklopu kvantitativnog ublažavanja monetarne politike u evrozoni, saznaje Reuters .
Nešto više od sedmicu dana uoči redovne mjesečne sjednice ECB-a u obzir dolaze brojne opcije, uključujući kupovinu obveznica tijela lokalne i područne uprave i spuštanje kamata na depozite komercijalnih banaka pri ECB-u još dublje u negativan teritorij.
Na pripremnim sastancima razgovaralo se čak i o kupovini prepakiranih rizičnih kredita, iako su šanse za tako radikalan potez vrlo male, kazali su za Reuters čelnici koji su željeli ostati anonimni.
“Još uvijek pokušavaju smisliti što će biti u paketu. Puno ljudi iznosi sasvim različita stajališta”, tumači neimenovani dužnosnik upućen u tok razgovora, u kojima se čelnik ECB-a Mario Draghi našao nasuprot skeptičnim njemačkim čelnicima.
“Neki kažu da bi trebalo iznenaditi tržišta ali to ne možete raditi unedogled. Prije ili kasnije morate ih razočarati”, dodaje on.
Ovosedmični sastanci čelnika ECB-a u Frankfurtu odvijaju se u kontekstu stagnacije privrednih aktivnosti u evrozoni i pojačane zabrinutosti ECB-a zbog niskog nivoa inflacije u zoni primjene jedinstvene evropske valute.
“Imamo deflaciju pa se mora nešto učiniti”, rekao je drugi anonimni izvor. “Niko ne zna kako će stvari izgledati za nekoliko godina”, dodaje.
Nakon višesedmičnih rasprava podjele i dalje otežavaju usuglašavanje paketa mjera kojima bi se pojačao efekt kvantitativnog ublažavanja i niskih kamatnih stopa, napominje Reuters.
Ne bude li ECB-u pošlo za rukom dogovoriti nove mjere, mogli bi razočarati ulagače koji očekuju proširenje 1.100 milijardi evra vrijednog paketa kupovine imovine na sastanku zakazanom 3. decembra.
Draghi je već naznačio da je spreman pojačati program kvantitativnog ublažavanja, koji trenutno obuhvaća ponajprije državne obveznice, i spustiti kamatu na depozite banaka pri ECB-u još dublje u negativni teritorij.
Kako bi se ublažio udarac za banke, čelici razmatraju o uvođenju dva nivoa kamata kojima bi se omogućilo naplaćivanje viših naknada bankama ovisno o visini depozita položenog pri ECB-u.
“To bi se moglo kombinirati s plafonom, tako da bi se od određene tačke likvidnost mogla parkirati kod ECB-a putem prekonoćnih depozita samo uz višu kamatu“, tumači drugi anonimni čelnik.
“Još se raspravlja o tome hoće li kamata na depozit u prosincu biti spuštena još dublje u negativni teritoriju i u kojem obliku“, dodaje.
Stepenovanje kamata ublažilo bi udarac za banke, posebno one u Njemačkoj i Francuskoj, najsklonije polaganju depozita kod ECB-a, tumači Reuters. Banke kod ECB-a drže oko 170 milijardi evra takvih depozita. Hina
