FRANKFURT, Evropska centralna banka (ECB) zadržala je svoju ključnu kamatnu stopu na rekordno niskom nivou od jedan odsto, uz očekivanje da ona ostane nepromjenjena do marta, nakon čega bi mogla da razmotri mogućnost daljih koraka ka napuštanju podsticajnih mjera.
Ekonomisti su u velikoj većini očekivali da ECB ovog mjeseca zadrži kamatnu stopu nepromjenjenom, prenio je Rojters.
“Važne odluke će biti donijete u martu kada će ECB razmotriti sljedeće korake u svojoj izlaznoj strategiji. Za ECB ne bi bilo mudro da se sada obaveže na nešto, s obzirom na to da želi da svoje opcije zadrži otvorenim”, ukazao je ekonomista “Komercbanke” Mihael Šubert.
Banka Engleske je takođe zadržala svoju kamatnu stopu na nepromjenjenom rekodno niskom nivou od 0,5 odsto i obustavila svoj program kvantitativnog labavljenja poslije 11 mjeseci otkupa aktiva.
Ovaj februarski sastanak ECB je posljednji prije nego što zvaničnici zone evra izaberu nasljednika vicepredsjednika ECB Lukasa Papademosa.
ECB je radi ublažavanja posljedica globalne finansijske krize skresala kamatne stope, kupovala pokrivene obveznice i odobravala neograničene kredite bankama, podsjetio je Rojters.
Ekonomisti očekuju da ekonomija zone evra ove godine ojača 1,2 odsto i 1,6 procenata u 2011, nakon neočekivanog slabljenja od 3,9 odsto u 2009. Finansijske teškoće u Grčkoj, članici zone evra, mogle bi, međutim, da ugroze oporavak tog bloka.
Predsjednik ECB Žan-Klod Triše je na konferenciji za štampu rekao da je uvjeren da će Grčka biti u stanju da stavi svoj budžetski deficit pod kontrolu. On je ukazao da zvaničnici ECB ne planiraju da povećaju ključnu kamatnu stopu sa rekordno niskog nivoa od jedan odsto. Triše je ranije predočio da je sadašnja kamatna stopa “odgovarajuća”.
Osvrćući se na budžetski deficit u evrozoni, Triše je naglasio da će kombinovani deficit od šest odsto u ovoj godini, koji je prognozirao Međunarodni monetarni fond, biti manji od projektovanog manjka u SAD i Japanu.
On je najavio da će ECB čekati nove prognoze ekonomskog rasta i inflacije u martu, prije nego što odluči kada će ubrzati napuštanje podsticajnih mjera koje je primjenjivala u borbi protiv finansijske krize.
“Mi ćemo nastaviti našu pojačanu kreditnu podršku bankarskom sistemu, uzimajući istovremeno u obzir poboljšanje tržišnih uslova koje je u toku”, rekao je Triše.