SARAJEVO – Međunarodni monetarni fond (MMF) ohrabruje komercijalne banke u BiH da nastave aktivno učestvovati u programima koje sprovede agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ za suzbijanje posljedica izazvanih virusom korona, a odnose se na moratorijum na otplatu kredita, ali je protiv apsolutnog moratorijuma koji se primjenjuje na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju, saopšteno je iz ove finansijske institucije.
Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Endru Džuel izjavio je da pravna i fizička lica koja su sposobna da plaćaju svoje dugove treba da nastave sa plaćanjem, jer će se time omogućiti bankama da pružaju nove kredite privredi.
“Osim toga, da bi stimulisali banke da više kreditiraju, vlasti razmišljaju o šemama kreditnih garancija gdje vlada preuzima značajan dio rizika novog kredita. To je pravi način da se stimuliše dodatno kreditiranje privrede uz istovremeno očuvanje funkcionisanja finansijskog sektora”, istakao je Džuel.
Prema njegovim riječima, MMF se protivi svim prijedlozima kojima se diktira bankama visina kamatnih stopa koje one naplaćuju za svoje kredite, jer se i one, poput drugih ekonomskih aktera, suočavaju sa neviđenim izazovima i izvjesno je da će imati gubitke u ovoj godini.
“Da bi zaštitili dužnike, agencije za bankarstvo su već zabranile bankama da povećavaju kamatne stope na preostale kredite, kao i da naplaćuju dodatne naknade za vrijeme trajanja moratorijuma”, podsjeća Džuel.
On smatra da bi nametanje apsolutnog moratorijuma i propisivanje kamatne stope ispod tržišne vrijednosti uvećalo gubitke banaka, smanjilo njihovu likvidnost i oslabilo bankarski sistem.
“Rizik negativnih prelivanja u finansijski sektor je nešto što pomno pratimo. Globalna finansijska kriza je nastala u finansijskom sektoru i proširila se na realnu ekonomiju. Sada je situacija obrnuta, jer kriza je pogodila realnu ekonomiju i postoji rizik širenja na finansijski sektor”, naveo je Džuel, te dodao da je kroz istoriju poznato da je oporavak nakon krize mnogo sporiji.
On je rekao da će MMF sada usmjeriti pažnju na pregovaranje novog, višegodišnjeg aranžmana sa vlastima u BiH, nakon što je 20. aprila odobrio BiH 333 miliona evra hitne pomoći.
“Nezavisnost agencija za bankarstvo Republike Srpske, FBiH, te Centralne banke BiH, biće od najveće važnosti u bilo kojem novom aranžmanu”, istakao je Džuel. Srna