BANJALUKA, Aleksandar Džombić, predsjednik Vlade RS, ocijenio je u intervjuu za “Nezavisne novine” da procjene za sljedeću godinu nisu optimistične i da su čak možda i surove, ali su realne, te da niko nema pravo da ih ignoriše.
On ističe da je očuvanje radnih mjesta prioritet te da svaka priča o velikom zapošljavanju nije realna, jer su prognoze takve za EU, za region pa i za RS.
“Zato smo predložili ovakav budžet i ekonomsku politiku i moramo štedjeti. Jeste problem smanjenje plata, ali ne smijemo zanemariti da će one sve biti isplaćene i da je najveći dio plata u javnoj upravi veći od prosjeka – to je činjenica”, kazao je Džombić.
On ističe da je Vlada RS odlučna da sve što je predviđeno ekonomskom politkom i budžetom za narednu godinu sprovede u djelo, te da će veoma ozbiljno ući u restrukturiranje javnih preduzeća, u kojima će morati biti otkaza.
“Sasvim sigurno ima viška i sve zavisi od programa koje će nam dostaviti menadžmenti. Lično mislim da neće moći bez smanjenja broja i racionalizacije radnih mjesta u tim preduzećima”, kazao je Džombić.
Radnici danas izlaze na ulice nezadovoljni zbog najavljenog smanjenja plata. Šta im poručujete?
DŽOMBIĆ: Ukoliko granski sindikati koji predstavljaju radnike u javnoj upravi smatraju da su najviše pogođeni mjerama ekonomske politike i najviše ugroženi – imaju pravo da iskažu svoje nezadovoljstvo i putem protesta i štrajka i to ne mogu niti želim da im zabranim.
Smatram da smo predložili odgovorne mjere i da smo, između ostalog, radili uštede na svim pozicijama gdje se to moglo raditi i te uštede preusmjeravali u socijalne programe koji su neophodni za ovo društvo i koji su usmjereni na socijalno najugroženije kategorije. Smatram da svi moraju da iskažu nivo solidarnosti kako bismo 2013. godinu prošli i što više ublažili posljedice svjetske ekonomske krize, posebno za one kategorije koje su najviše ugrožene.
Treba da razumijemo probleme i da razmišljamo o ljudima u realnom sektoru koji imaju niže plate od zaposlenih u javnoj upravi, da razmišljamo o penzionerima, kategorijama porodica poginulih i nestalih civila koji nemaju krov nad glavom, koji žive u kolektivnim smještajima i da razmišljamo o onima koji su u uslovima krize ostali bez posla. Mislim da je obaveza svih nas da pokažemo nivo solidarnosti i da sredstva koja smo uštedjeli usmjerimo u socijalne programe.
Može li se izvršiti pritisak na Vladu RS da ipak odustane od smanjenja?
DŽOMBIĆ: Nijednog trenutka nije bila opcija popuštanja pod pritiscima i nagađanja ili pogađanja sa socijalnim partnerima. Nismo predlagali smanjenje 10 odsto da bismo se onda pogađali na nekih pet odsto ili dva ili tri ili sedam. Odmah smo napravili veoma jasnu i transparentnu kalkulaciju i predlagali da prođemo kroz sve i jednu poziciju i da se kritikuje sve i jedna pozicija pa da vidimo da li možemo napraviti dodatne uštede.
To su mjere koje treba sprovesti i koje su u interesu RS za 2013. godinu. Dakle, nismo uopšte razmatrali mogućnost mijenjanja onog što smo već predložili.
Kako je RS došla u poziciju da mora smanjivati plate s obzirom na to da je Vlada RS prije tri ili četiri godine slala poruku da ćemo imati pozitivan rast?
DŽOMBIĆ: Naši makroekonomski pokazatelji su bolji u odnosu na čitav region i to se može veoma jasno vidjeti. Primjetno je da su se izazovi koji su se javili u EU reflektovali na region pa i na RS. Kao i čitav region i RS je zavisna od tržišta EU, zato što naši najveći izvoznici najveći dio proizvoda plasiraju na tržište EU. Ti su problemi i izazovi već bili evidentni krajem prošle godine, kada je došlo do usporavanja pozitivnih stopa privrednog rasta, a to se nastavilo u ovoj godini. Pored tih kretanja na tržištu EU, imali smo vremenske nepogode, što je uticalo da imamo negativnu stopu privrednog kretanja i procjenjujemo da će tako biti i na kraju godine. Naše procjene su da ćemo ovu godinu završiti s padom od 0,7 odsto. Sva ova kretanja u RS, regionu, EU pa i u svijetu i privredna kretanja za sljedeću godinu su činjenice koje smo morali uzeti u obzir i nemamo pravo da zažmirimo pred tim obavezama. Svoju ekonomsku politiku i mjere moramo da prilagodimo svim procjenama. Zbog toga smo išli s jedne strane s maksimalnim štednjama i nije istina da smo štedjeli samo na platama jer smo po raznim osnovama uštedjeli 114 miliona KM.
Ali plate su najosjetljivije. Radnici tvrde da neće odustati od borbe da im te plate budu vraćene i najavljuju “hladnu zimu i vrelo proljeće”. Plašite li se velikih socijalnih nemira i šta ako se radnicima koji su danas na ulicama pridruže i oni koji uopšte nemaju posao?
DŽOMBIĆ: Na svim budžetskim pozicijama su rađene uštede i ta sredstava smo preusmjerili u socijalne programe. Jasno mi je da smanjenje plata nije popularna mjera, ali mi smo se ponašali veoma odgovorno i pokušali da uštedimo gdje god je to moguće i mislimo da treba da napravimo uštede. Shvatam da svako smanjenje plata predstavlja problem za kućni budžet. Naša je obaveza da preusmjerimo dio sredstava u socijalne programe, koji će ublažiti posljedice ekonomske krize. Inače, ovo nije prvo smanjenje plata – iz ranijeg perioda svi zaposleni u ministarstvima i javnoj upravi, osim prosvjete i policije, imaju smanjenje od 10 odsto.
Upravo smanjenje plata u javnom sektoru je omogućilo da kreiramo socijalne programe koji su usmjereni na one koji nemaju posao i one u realnom sektoru. Na bazi naših mogućnosti i fiskalne sposobnosti mi smo predložili ekonomsku politiku i budžet koji treba da u što većoj mjeri ublaže posljedice krize. Moramo biti odgovorni i štedjeti.
Koliko je bilo odgovorno povećavati ljudima te plate u prethodnom periodu? Recimo, 2008. godine one su drastično povećane.
DŽOMBIĆ: Suština Zakona o platama nije bila povećanje plata. Zakon o platama u javnoj upravi smo usvojili 2007. i počeli s primjenom u 2008. godini. Jesmo jednim dobrim dijelom izvršili povećanje plata, ali smo uredili ovu oblast, jer na određenim pozicijama u budžetu su se krila primanja po osnovu toplog obroka, rada u komisijama i tada nismo mogli da izvšimo kontrolu kolika su suštinska primanja zaposlenih u javnoj upravi. Tada jesmo izvršili povećanje, ali počeli smo s uštedama, počeli s prilagođavanjem i nije ovo prva ušteda. Možda jeste najznačajnija, ali procjene su takve, nažalost, nisu previše optimistične, one su možda i surove, ali su realne i mi nemamo prava da ih ignorišemo i zato smo predložili ovakve mjere. Jeste problem smanjenje, ali ne smijemo zanemariti činjenicu da će one biti sve isplaćene i da je najveći dio plata u javnoj upravi veći od prosjeka plata u RS. To je činjenica.
Jedan od osnovnih ciljeva ekonomske politike je zadržavanje postojećeg broja zaposlenih. Da li to znači da neće biti povećanja broja zaposlenih?
DŽOMBIĆ: Ne znači bukvalno to, ali cilj je prilagođen situaciji i procjenama i taj cilj praktično se kreira unazad nekoliko godina zbog pritisaka koje imamo u EU. Čak i u godinama kada smo imali pozitivna privredna kretanja od 0,8 odsto ona nisu bila dovoljna za značajnije smanjenje broja nezaposlenih. Nama trebaju stope od tri ili četiri odsto da bismo mogli značajnije povećati broj zaposlenih.
Kada možemo očekivati takve stope privrednog rasta?
DŽOMBIĆ: Mogli smo napisati kao neki da ćemo zaposliti 30.000 ili 40.000 ljudi, ali to nije realno, a kada izvodite računice za privredna kretanja u regionu lako je izračunati da je cilj očuvanje radnih mjesta.
Svake godine bude zaposleno oko 24.000 novih radnika, ali se u istoj godini pojavi isto toliko ili za neku hiljadu više novih na birou. Smatramo da je jedan od adekvatnih ciljeva očuvanje radnih mjesta. Bilo kakav drugi cilj u smislu značajnog povećanja radnih mjesta nije realan cilj.
Ima li Vlada RS spremnost da se uhvati u koštac s problemima u javnim preduzećima? Već dvije godine se priča o tome, ali na terenu je sve isto.
DŽOMBIĆ: To nije nimalo lako uraditi, ali smo potpuno odlučni da u sljedećoj godini izvršimo restrukturiranje jer u stvari više nemamo vremena ni za odlaganje. Neophodno je izvršiti restrukturiranje i omogućiti da ona posluju pozitivno. Potpuno smo odlučni i već poslije usvajanja ekonomske politike imaćemo dvije tematske sjednice – jednu o zdravstvenom sistemu, druga o “Željeznicama”, na kojima ćemo odrediti pravce kako će restrukturiranje ići i bez ikakvih rezervi ćemo ući u to kako bismo dali sigurnost. Problem “Željeznica” nije samo problem zaposlenih. To jeste jedan od problema, ali to preduzeće daje javnu uslugu i ako one ne rade mi imamo otežanu komunikaciju i otežanu privrednu aktivnost.
Ali je činjenica da ima viška radnika. Ima li spremnosti da se ljudi u tim preduzećima otpuštaju?
DŽOMBIĆ: Sasvim sigurno ima viška i sve zavisi od programa koje će nam dostaviti menadžmenti. Ja lično mislim da neće moći bez smanjenja broja i racionalizacije radnih mjesta u tim sektorima. Bio bih veoma srećan ako bi se restrukturiranje moglo izvršiti bez otpuštanja radnika i da dokažemo da su javna preduzeća finansijski održiva. Mislim da ćemo ipak morati smanjiti broj radnih mjesta, taj višak ljudi prevesti u realni sektor i to je naša obaveza.
Opozicija tvrdi da se radi o propasti RS i dužničkom ropstvu. Vaš komentar?
DŽOMBIĆ: Šta drugo opozicija da radi kada se usvajaju budžet i ekonomska politika nego da što crnje prikaže situaciju u društvu i da što više pokaže neadekvatnost mjera koje predlažemo? Ista ta opozicija je prije tri godine tvrdila da neće biti penzija, a već ih tri godine isplaćujemo. Što se tiče dužničkog ropstva, u vezi sa zaduženjima je sve transparentno. Kako objašnjavaju da je 2005. godine zaduženost RS u odnosu na BDP bila 58 odsto, a sada je, kada uračunamo sve dugove – i “Elektroprivrede” i vanbužetskih fondova i sve ostalo – 54 odsto? Značajno manje u odnosu na 2005. godinu.
Sljedeća godina je očigledno sumorna. Šta nas čeka 2014. godine?
DŽOMBIĆ: Mi svoje projekcije moramo vezati za EU zato što smo vezani za nju. Za 2013. godinu su veoma loše i smatra se da će EU imati posebne probleme ukoliko ne sprovede Sporazum o fiskalnoj stabilnosti, koji je usaglašen prije godinu dana. To su mjere štednje i pomoć onim državama koje ne mogu da izmiruju svoje obaveze, Grčka, Španija, Portugal, Italija, Francuska. Međutim, evidentno je da u tim zemljama postoje socijalni pokreti koji jednostavno ne dozvoljavaju sprovođenje tih mjera i postavlja se pitanje da li će EU imati snagu i mogućnost da sprovede ove mjere. Ukoliko ne bude imala snagu da sprovede dosljedno mjere, onda će biti značajniji poremećaj u EU, što će se reflektovati i na nas. Ukoliko uspiju u tim svojim mjerama, imaće pozitivne procjene i 2014. zavisiće od mjera koje sprovede EU. Ukoliko sprovede mjere stabilizacije, onda možemo očekivati izlazak iz krize odnosno povoljnije stope. Sve zavisi od EU i od prognoze u EU. Mislim da će 2014. godina biti godina stabilizacije.
Da li javni radovi u RS mogu uticati na povećanje privredne aktivnosti u RS?
DŽOMBIĆ: Ekonomska politika ne podrazumijeva samo mjere štednje; s jedne strane je štednja, a sa druge investicije. Ranije se pokazalo da jedna ili druga mjera ne mogu dati rezultate. Samo investicije bez ušteda takođe neće dati efekta. Pored ušteda, mi smo predložili investicije. Investicije planiramo, prije svega, u infrastrukturu. Poslije nekoliko godina traganja zaokružili smo finansiranje autoputa Banjaluka – Doboj, a naredne sedmice se stiču uslovi da se raspiše tender za dionicu Banjaluka – Prnjavor. Takođe smo u tenderu za pribavljanje strateškog partnera za koridor 5c od Doboja do Jakeša. Sistem odbrane od poplava usaglašen je s kreditorom i već su neki tenderi raspisani i neke izvođače ćemo dobiti sljedeće godine.
Pored toga, tu su investicije u energetski sektor, gdje pokušavamo da napravimo kombinaciju kreditnih izvora “Elektroprivrede” i strateških partnera. Jedna od naših investicija je Hidroelektrana Dabar, a velike investicije sa strateškim partnerom, kao što je RWE, i izgradnja termoelektrana.
Kada su u pitanju “Elektroprivreda” i hidroelektrane na Drini pojedinci ističu da se radi o poklanjanju resursa. Koliko je to tačno?
DŽOMBIĆ: Odgovorno tvrdim da to nije tačno i nije nikakva privatizacija “Elektroprivrede RS”. Radi se o tome da smo raspisali tender i nudimo većinski paket RWE-u. Zajedno formiramo preduzeće koje će uraditi četiri hidroelektrane i po isteku koncesije od 30 godina sve četiri hidroelektrane ostaju u vlasništvu RS.
Ne obazirem se na priče o rekonstrukciji Vlade
Hoće li biti rekonstrukcije Vlade RS? Zanimljivo je da se stalno provlači ta priča od kada ste postali premijer.
DŽOMBIĆ: Nisam se obazirao na to i radio sam onaj posao koji mi je povjeren. Da nismo tako radili mnoge stvari ne bismo mogli uraditi i ispuniti ciljeve koje smo stavljali. Manje-više ti ciljevi su ispunjeni i zadržali smo fiskalnu i socijanu stabilnost RS. Mogao sam samo tako raditi zato što se nisam obazirao na priče o rekonstrukciji Vlade. Ne kažem da nije bilo teško i sve ovo što smo radili je teret koji sam nosio ja i, naravno, ministri i otprilike kao da vas neko vuče unazad, a vi morate da rješavate najvažnija pitanja za jedno društvo. Mi imamo rezultate, u ovom trenutku ako mislite da su najvažnija personalna pitanja ja vam kažem da griješite i za mene uopšte nisu važna. Nezavisne novine
