BANJALUKA, Kutija prosječnih cigareta košta oko četiri marke, što znači da pušač, koji dnevno ispuši jednu paklu nikotinskih štapića, za 365 dana u pepeo pretvori blizu 1.500 maraka, što je jednako sumi koju dobar dio radnika jedva zaradi za dva mjeseca.
Finansijski razlog nedvosmisleno pokazuje da je riječ o poroku kojeg se treba riješiti što je prije moguće, a kad tome dodamo i ostale, prije svega zdravstvene, ispostavi se da svi argumenti vječitih pušača padaju u vodu.
Ali, iskustva pokazuju da udarci po džepu imaju najjači uticaj, što i ne čudi, ako se uzme da dva konzumenta nikotinskog dima u jednom domaćinstvu godišnje na ružnu naviku spiskaju oko 3.000 maraka, za koliko, realno, mogu sebi da kupe po odličan novi laptop i mobilni telefon. Malo li je?
“Pored sveg napora zdravstvenih profesionalaca, koji ukazuju da dugotrajna upotreba cigareta vrlo ozbiljno oštećuje zdravlje, u današnjem vremenu je, ipak, ekonomski motiv najpresudniji za prestanak pušenja”, ističe Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duvana RS.
Jer, kako je dodao, ako je u kući jedan ili dva pušača, riječ je o pozamašnoj svoti koja izgori u dimu, što nema nikakve koristi, već donosi samo štetu.
I iz Svjetske zdravstvene organizacije su, navodi Marković, zapazili da se u cijelom svijetu najveći uspjeh, u smislu smanjenja broja pušača, bilježi pri poskupljenju cigareta. Kad je o štetnosti po zdravlje riječ, to je opet posebna priča.
“Sagorijevanjem jedne cigarete dolazi do stvaranja oko 4.500 hemijskih spojeva koji su štetni po ljudsko zdravlje, a od toga ih je 40, pa čak i do 60 izrazito kancerogeno i uništava svaku ćeliju ljudskog organizma”, upozorio je Marković.
Umnogome njegove stavove dijeli i Aida Ramić-Čatak, koordinator za kontrolu duvana Zavoda za javno zdravstvo FBiH, koja takođe smatra da je, uz zdravstveni, ekonomski faktor dovoljno dobar razlog da pušači razmišljaju o posljednjoj cigareti.
“Zdravstveni momenat trebalo bi da bude na prvom mjestu, s obzirom na rastući trend bolesti srca i krvnih sudova, te raka, a koji su stalno vodeći uzroci obolijevanja i smrtnosti. Tu je i ekonomski momenat, poput prosječne plate, do stope nezaposlenosti i slično”, naglasila je Ramić-Čatakova.
Posebno je bitno naglasiti, ističe, to što ljudi ne znaju prave posljedice koje trpe pasivni pušači, a koji, upozorava, imaju isti rizik za sva oboljenja koja dobija pušač zbog svoje bolesti ovisnosti.
Dakle, razloga za ostavljanje pušenja je sasvim dovoljno, a ovdje svakako važi izreka: “Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra”.
Jer, kako su “Nezavisne” već pisale, loša vijest je i to što država, u cilju prihvatanja strategija Evropske unije u vezi sa duvanom i duvanskim proizvodima, u narednim godinama namjerava da i dalje postepeno podiže akcizu na te proizvode, a samim tim i cijenu cigareta. Nezavisne novine
