BERLIN – Njemačka je prošle sedmice započela parlamentarnu proceduru za usvajanje novog zakona o useljavanju kvalifikovane radne snage, koji su njemački mediji već nazvali istorijskim, a čiji je cilj da popuni oko dva miliona upražnjenih radnih mjesta u njemačkoj privredi.
Naime, oni smatraju da će ovaj zakon de fakto Njemačku pretvoriti u zemlju migracija, po uzoru na Kanadu i SAD, što je već izazvalo revolt desnih snaga u zemlji, koje ne žele da se u Njemačku doseljavaju migranti.
Kako je tokom rasprave rečeno u Bundestagu, namjera zakona je da privuče radnike iz cijelog svijeta, uključujući i iz našeg regiona, da se zaposle u Njemačkoj. Iako je Njemačka u prethodnom sazivu pokušala da usvoji sličan zakon, to nije dovelo do rezultata jer su prepreke bile previsoke i malo ljudi se prijavilo da dođe u Njemačku.
Prema riječima Nensi Fezer, njemačke ministarke unutrašnjih poslova, koja je predstavila nacrt ovog zakona, Njemačko udruženje poslodavaca se žali da njemačkoj privredi nedostaju stotine hiljada vozača kamiona, njegovatelja, vaspitača, električara, IT stručnjaka, kuvara i ugostitelja, ali i oko 400.000 nekvalifikovanih radnika poput pomoćnog osoblja u hotelijerstvu i gastronomiji.
Fezerova je rekla da je ovaj zakon u izradi već 16 godina, ali da je prethodna vlada, koju je predvodila konzervativna Hrišćansko-demokratska unija Angele Merkel, blokirala donošenje ovakvog zakona kako bi spriječila useljavanje migranata.
Ona je istakla da će akcenat u novom zakonu biti na radnom iskustvu, a ne na diplomi, te da će biti olakšano ne samo dobijanje vize za radnike, već i priznavanje stranih diploma. Osim toga, kako je objasnila, radnici koji se dobro integrišu u Njemačku prvi put u istoriji dobiće priliku za ubrzano sticanje njemačkog državljanstva.
Jedna od novina koju zakon predviđa je uvođenje sistema tačaka, po uzoru na kanadski model, po kojem će kandidati biti rangirani od znanja njemačkog jezika, stručnih kvalifikacija, pa do godina, porodičnog statusa i ličnih preferenci.
Konzervativni CDU je u parlamentarnoj raspravi ukazao na to da akcenat zakona nije na kvalifikovanoj radnoj snazi, nego na bilo kakvoj radnoj snazi, što, kako oni smatraju, može dovesti do opterećenja socijalnog sistema u Njemačkoj.
Poslanici Zelenih i Liberala, koji su dio vladajuće koalicije sa socijaldemokratama, objasnili su da su se prilikom sastavljanja odredaba zakona vodili onim što su saznali od njemačkih privrednika, a to je da su brojna preduzeća prisiljena da zatvaraju pogone ili smanjuju kapacitete jer nemaju radnika, i to ne samo kvalifikovanu radnu snagu, nego i obične radnike, posebno u hotelijerstvu, gastronomiji i na gradilištima.
Fezerova je rekla da je njemački plan za zelenu ekonomiju potpuno ugrožen jer trenutno nedostaje oko 200.000 tehničara za ugradnju solarnih panela i vjetroparkova, posebno električara.
“Nedostatak radne snage nanosi štetu našoj zemlji i koči njen razvoj, recimo u oblasti zaštite klime. Ovaj problem nije moguće riješiti bez useljavanja. Onaj ko to ne razumije, to ću jasno reći, šteti našim preduzetnicima i našoj privredi, a to ugrožava prosperitet svih nas”, kazala je ona. Istakla je da je Kanada šampion u privlačenju radne snage zato što pruža dobrodošlicu migrantima, za razliku od Njemačke.
“Jedan od razloga što se doseljavaju u Kanadu je to što imaju perspektivu da dobiju državljanstvo. Zato što toga kod nas nema, Njemačka nije željena destinacija. Naši zakoni su prebirokratizovani i pred doseljenike stavljaju visoke prepreke. Mi to danas ovim zakonom želimo promijeniti”, rekla je ona.
Precizirala je da zakon predviđa tri puta ka radnoj dozvoli za rad u Njemačkoj. Najlakši put za doseljenje je putem diplome koju priznaje Njemačka, zatim najmanje dvogodišnje iskustvo u branši za koju migrant posjeduje stranu diplomu, dok treći put predviđa “kartu prilika”, odnosno mogućnost da migrant dođe u Njemačku i traži posao.
Jedna od primjedbi odnosi se na činjenicu da Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke i dalje nije uspjelo da olakša procedure za dobijanje viza. Nakon rasprave u parlamentu, tekst zakona ide u drugo čitanje, a očekuje se da će u konačnoj formi biti usvojen prije kraja godine.Nezavisne