NJUJORK, Na svjetskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale jer se zbog produbljivanja evropske dužničke krize i slabosti najvećih svjetskih privreda ulagači povlače iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnije.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošle sedmice pao 2,7 odsto, na 12.118 bodova, dok je S&P 500 potonuo tri odsto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 3,2 odsto, na 2.747 bodova.
Zbog toga je Dow Jones u minusu u odnosu na početak godine, za 0,8 odsto. No, S&P 500 još uvijek je u plusu, 1,6 odsto, kao i Nasdaq indeks, 5,5 odsto.
Osim evropske dužničke krize, koja već sedmicama pritišće tržište, ulagače su prošle sedmice obeshrabrili slabi makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih privreda.
U SAD-u je u maju otvoreno samo 69.000 novih radnih mjesta, znatno manje nego što se očekivalo i najmanje u ovoj godini. Pritom je stopa nezaposlenosti porasla s 8,1 na 8,2 odsto.
„Ima razloga za zabrinutost. Privreda raste anemično, a poslodavci, po svemu sudeći, oklijevaju sa zapošljavanjem“, kaže Paul Edelstein, ekonomist u IHS Global Insight.
Na usporavanje rasta američke privrede ukazuje i podatak da je bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju porastao 1,9, a ne kako je prva procjena pokazala 2,2 odsto. U prethodnom kvartalu BDP je porastao 3 odsto.
Usporava se i rast kineskog gospodarstva, dok je nezaposlenost u 17 članica evrozone u aprila dostigla rekordnih 11 odsto.
Sve je to dodatno obeshrabrilo ulagače, ionako zabrinute zbog produbljivanja evropske dužničke krize. Strahovanja da će Grčka izaći iz evrozone, a Španjolska morati zatražiti međunarodnu pomoć već tjednima pritišću tržišta.
Španija je u dubokoj recesiji, a njezin bankarski sistem opterećen je lošim kreditima, dok vlada istovremeno nastoji smanjiti budžetski manjak. Kako bi pomogla bankama, ta članica evrozone misli izdati novu emisiju obveznica, a ulagači se plaše da bi cijena novog zaduživanja mogla biti previsoka.
Već su prošle sedmice prinosi na 10-godišnje španske državne obveznice skočili iznad 6,6 odsto, najviši nivo od priključenja te zemlje evrozoni. To je opasno blizu sedam odsto, tački na kojoj su Grčka, Irska i Portugal morali zatražiti međunarodnu finansijsku pomoć.
„Svjedoci smo velikih problema u španskoj privredi, što zabrinjava jer bi međunarodna pomoć za spašavanje Španije i i njenog bankarskog sistema morala biti znatno veća nego za Grčku“, kaže Quincy Krosby, strateg u kompaniji Prudential Financial.
Zbog svega toga ulagači se povlače iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnije. To je izazvalo pad prinosa na 10-godišnje američke obveznice na samo 1,44 odsto, najniži nivo u istoriji. Znatno je skočila i cijena zlata, koje se takođe smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
S druge strane, zbog strahovanja da će usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda izazvati pad potražnje, u petak je terminska cijena nafte na berzi u New Yorku potonula na 83,04 dolara po barelu, najniži nivo u 16 mjeseci.
Na uznemirenost ulagača ukazuje i snažan, 20-postotni skok VIX ‘indeksa straha’ Čikaške berze opcija. U strahu od mogućeg daljnjeg pada cijena akcija, ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje, objašnjavaju analitičari.
Nada u jačanje rasta američke privrede dosad je podržavala tržište, pritisnuto strahovanjima od širenja evropske dužničke krize i podacima koji ukazuju na slabljenje najvećih svjetskih privreda, od Kine i Japana, do Evrope.
Kako niz posljednjih makroekonomskih podataka pokazuje i da američka privreda gubi zamah, ulagači gube jedan od rijetkih aduta. Preostaje im još samo nada da će, u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije, američka centralna banka Fed dodatno olabaviti monetarnu politiku. Zasad su čelnici Feda podijeljeni po pitanju trebaju li uvesti nove poticajne mjere ili ne.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks pao je 1,7 odsto, na 5.260 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,5 odsto, na 6.050 bodova, a pariški CAC 3,2 odsto, na 2.950 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks oslabio 1,6 odsto, na 8.440 bodova, najniži nivo u četiri i po mjeseca. To je već deveta sedmica zaredom kako pada, što nije zabilježeno 20 godina. Hina