BEOGRAD, Građani Srbije koji ostanu dužni za komunalije i ne plate taj dug dobrovoljno, ubrzo će se naći na udaru zakona.
Jedan od načina da izvršitelji, koje je angažovao povjerilac, prinudno namire dug jeste sprovođenje izvršenja na platama i penzijama. Ali, zakon je ovdje postavio limit – može biti opterećeno do dvije trećine plate ili penzije, odnosno polovina ako je zarada ili penzija minimalna.
– Zaključak o sprovođenju izvršenja dostavljamo poslodavcu i on je dužan da postupi po njemu. U suprotnom, možemo da iniciramo sudski postupak protiv njega i tražimo od suda izricanje novčane kazne. Moje iskustvo je da poslodavci ozbiljno shvataju zaključke – kaže Dejan Pašić, izvršitelj iz Beograda.
Osim sprovođenja izvršenja na plati ili penziji, kad istekne zakonski rok za dobrovoljno plaćanje duga, izvršitelj može da pokrene i postupak izvršenja na računu građana, preduzetnika ili pravnih lica, ili popis, procjenu i prodaju imovine. Od procjene izvršitelja, odnosno informacija koje dobije npr. od PIO fonda ili banke o dužniku, zavisi za koje najpovoljnije sredstvo izvršenja će se odlučiti.
– Zakon ne propisuje za koji način izvršenja izvršitelj primarno mora da se opredjeli – objašnjava Pašić. – On samo kaže da moramo da vodimo računa o visini potraživanja i odabiru načina i sredstva izvršenja, kao i o izvršnom dužniku i povjeriocu. Primjera radi, u mojoj kancelariji se za naplatu duga od 10.000 dinara nismo opredjeljivali za pljenidbu vozila, koje je mnogo skuplje.
Njegova kancelarija za godinu dana rada nije imala nijedan problem sa bankom. Kada prođe zakonski rok za doborovoljno plaćanje duga, izvršitelj počinje postupak prinudne naplate. Tek kada dobije povratnu informaciju od banke da li određeno lice ima tu račun, i tek ako nije uspio preko PIO fonda ili poslodavca da sprovede izvršenje, on bira druga sredstva među kojima je i sprovođenje izvršenja u banci pljenidbom i prenosom. U eksel-tabeli šalje se upit svim registrovanim bankama sa imenima i podacima više dužnika, pa one odgovore u kojoj ko ima račun i koliki je saldo.
Ako je, pak, dužnik preduzetnik ili pravno lice, izvršitelj zaključak o sprovođenju dostavlja strankama i Narodnoj banci Srbije. Odjeljenje NBS u Kragujevcu ga sprovodi, a ako je firma u blokadi, naplata, bar u tom trenutku, nije moguća. NBS sa računa dužnika naplaćuje i svoju proviziju.
Da li će račun dužnika banka blokirati, i kada, zavisi od zaključka izvršitelja i procedure banke. Ukoliko izvršitelj traži samo prenos sredstava, onda, po Pašićevim riječima, banka ne može da blokira račun dužnika ako na njemu nema novca. Ako, pak, traži zapljenu i prenos potraživanja, banka bi trebalo da dozvoli dalje raspolaganje sa računa dužnika tek pošto su namirene obaveze iz zaključka izvršitelja.
Osam dana za dug
Postupak izvršenja pokreće povjerilac, a izvršitelj poslije 15 dana od prve dostave mora da pokuša ponovo da uruči zaključak o izvršenju, u kom dužnika obavještava o potraživanju i troškovima postupka. U slučaju da ne uspje da ga pronađe na posljednjoj prijavljenoj adresi, dostavljanje se vrši pribijanjem zaključka na oglasnu tablu suda. Dužnik ima osam dana da plati glavni dug, zakonsku zateznu kamatu i troškove izvršnog postupka.
Troškovi
Troškovi izvršnog postupka zavise od visine potraživanja, posla koji izvršitelj treba da obavi i dužine postupka izvršenja. Minimalni troškovi su, prema Pravilniku o tarifi o nagradama i naknadama troškova za potraživanja do 30.000 dinara, u rasponu 6.900 – 8.280 dinara. Ako plati dug u roku od osam dana, dužnik se oslobađa obaveze plaćanja polovine troškova okončanja izvršnog postupka. Novosti