Durmić: Dobit „Drina osiguranja“ 4,6 miliona KM

– RS jedina nije osigurala Elektroprivredu

– Umjesto ulaganja u protivgradnu zaštitu osigurati poljoprivrednike

BANJALUKA – „Drina osiguranje“ završilo je prošlu godinu sa dobiti od 4,6 miliona KM i fakturisanom premijom od 23,5 miliona KM što predstavlja rast od 22 odsto u odnosu na 2014. godinu. Ukupan prihod je povećan za blizu 17 odsto, a tehničke rezerve iznose oko 19 miliona KM, rekao je uz intervju za portal CAPITAL generalni direktor „Drina osiguranja“ Milomir Durmić.

CAPITAL: Kako je „Drina osiguranje“ poslovalo u prošloj godini i kakvi su poslovni rezultati u odnosu na 2014. godinu?

DURMIĆ: „Drina osiguranje“ raspolaže respektabilnim resursima finansijskog ulagačkog potencijala što nas svrstava u red značajnih institucionalnih investitora. I pored neadekvatno razvijenog finansijskog tržišta „Drina osiguranje“ je ušlo u fazu da, pored preferiranja ulaganja u bankarske depozite i nekretnine, trenutno značajno investira u državne dužničke hartije od vrijednosti. Takođe, u zadnjih deset godina nismo imali problema sa tehničkim rezervama, niti sa adekvatnošću kapitala. Osim toga, „Drina osiguranje“ ulaže mnogo u ljudske resurse jer smo prepoznali da su ljudi najbitniji resurs u osiguranju. Nastojimo i da adekvatnom isplatom odštetnih zahtjeva postanemo prepoznatljivi na tržištu osiguranja što se u proteklom periodu pokazalo kao dobar potez, jer su nam mnogi osiguranici ukazali povjerenje. Taj broj osiguranika iz godine u godinu raste i samim tim doprinosi kontinuitetu razvoja „Drina osiguranja“.

U poslovnoj 2015. godini društvo je ostvarilo rast po svim vrstama prihoda… Društvo je ostvarilo dobit nešto veću od 4,6 miliona KM što predstavlja rast od 26 odsto u odnosu na 2014. godinu

Odlična saradnja vlasničke strukture i menadžmenta, pravilan odnos prema klijentima i zaposlenima imalo je za posljedicu da iz godine u godinu bilježimo trend rasta i uspješnog poslovanja što nas je dovelo na prvo mjesto po fakturisanoj premiji u RS. U poslovnoj 2015. godini društvo je ostvarilo rast po svim vrstama prihoda tako da je ukupan prihod u odnosu na godinu ranije veći za 16,8 odsto, a ukupno u odnosu na plan veći je za četiri odsto. Ukupni rashodi uvećani su za 16 odsto u odnosu na prošlu godinu, ali su za dva odsto veći u odnosu na plan. Ostvarili smo zavidan profit, iako smo u 2015. godini imali veliki rast tehničkih rezervi. Tehničke rezerve su na kraju 2014. godine iznosile nepunih 15 miliona KM, a na kraju 2015. su dostigle oko 19 miliona KM. Te tehničke rezerve su adekvatno popunjene i u skladu sa svim podzakonskim aktima. Društvo je ostvarilo dobit nešto veću od 4,6 miliona KM što predstavlja rast od 26 odsto u odnosu na 2014. godinu ili za 11 odsto više u odnosu na plan.

CAPITAL: Da li je i za koliko povećana premija društva?

DURMIĆ: Polisirana premija je u 2015. godini iznosila nešto više od 23,5 miliona KM što je za 22 odsto više u odnosu na isti period prošle godine , a za 13 odsto više u odnosu na plan za 2015. godinu. Porast premije je zabilježen po svim vrstama osiguranja i plan je ostvaren i prebačen u svim segmentima poslovanja.

Strategija kontrolisanog rasta uz racionalizaciju troškova poslovanja provjereno su formula za uspjeh. Tako da je „Drina osiguranje“ društvo sa najvećom premijom ostvarenom u RS od svih društava koji posluju na tržištu RS, a ima nas ukupno 23. Cilj nam je da lidersku poziciju na tržištu osiguranja RS zadržimo i u 2016. godini jer je to godina našeg jubileja. Naime, „Drina osiguranje“ u 2016. obilježava 20 godina postojanja i uspješnog poslovanja. Želim napomenuti da smo do sada 19 godina pozitivno poslovali, što nam je cilj i u budućnosti.

CAPITAL: Imali ste rast i dobiti i premije, a situacija na tržištu osiguranja nije sjajna. Kako ste uspjeli da ovako značajno poboljšate rezultate?

DURMIĆ: Besprekorna saradnja vlasničke strukture i menadžmenta, pravilno planiranje i vođenje društva, odličan odnos prema osiguranicima i zaposlenim, te redovno i kvalitetno izmirivanje svih obaveza društva su obrazac za uspjeh. Sve ono što je većini društava predstavljalo problem u poslovanju, a tiče se adekvatnosti kapitala, likvidnosti i popune tehničkih rezervi nama je bio vjetar u leđa jer nismo imali nikakvih problema da obezbjedimo ove bitne parametre poslovanja. To su prepoznali i naši osiguranici i naši zaposleni, tako da se „Drina osiguranje“ svrstava u red društava sa najmanjom fluktuacijom radnika te konstantnim povećanjem osiguranika.

Isplatili 6,8 miliona štete

CAPITAL: Koliko je „Drina osiguranje“ u prošloj godini isplatilo odštetnih zahtjeva i kakva je dinamika isplate odšteta?

DURMIĆ: Broj riješenih odštetnih zahtjeva u 2015. godini je veći u odnosu na 2014. za više od 20 odsto. Ovo povećanje broja šteta na rješavanju je u skladu sa porastom broja prijavljenih šteta koji je za 18,4 odsto veći u odnosu na 2014. godinu. Što se tiče šteta, po vrstama najveći porast prijavljenih šteta je po autoodgovornosti. Pored povećanja broja isplaćenih i likvidiranih šteta povećan je broj i šteta u rezervaciji. Želim napomenuti da smo prošle godine isplatili više od 6,8 miliona KM odšteta što je u odnosu na godinu ranije više za oko 700.000 KM. Stopa efikasnosti u isplati odštetnih zahtjeva je 100 odsto, a stopa efikasnosti u rješavanju odštetnih zahtjeva je preko 98 odsto, što nas svrstava u sam vrh osiguravajućih društava, ako ne i na prvo mjesto i po ovom segmentu poslovanja. Takođe, za ovih 19 godina poslovanja imamo oko 100 predmeta u sporu što je zanemarljivo u odnosu na broj odštetnih zahtjeva koji riješimo u toku godine.

CAPITAL: Kakvi su planovi za ovu godinu?

DURMIĆ: Kompleksnost i neizvjesnost finansijskog tržišta sa stanovišta smanjenog prinosa za ulaganja sredstava tehničkih rezervi, nova društva na tržištu osiguranja te nova vlasnička struktura u društvima za osiguranje zasigurno nam ukazuju da će 2016. godina biti vrlo turbulentna, neizvjesna i teška. Svjesni svih izazova i problema, mi u „Drina osiguranju“ rast premije i poslovne prihode baziramo na procentu rasta tržišta osiguranja. Tržište osiguranja u zadnjih nekoliko godina raste po stopi od šest do osam odsto, pa tako i „Drina osiguranje“ svoj rast planira. U 2016. godini smo planirali zadržati lidersku poziciju i ostvariti premiju u iznosu nešto većem od 25 miliona KM.

CAPITAL: Hoćete li uvoditi neke nove proizvode?

DURMIĆ: „Drina osiguranje“ je, shodno zahtjevima tržišta, već pripremilo nekoliko novih proizvoda. Krajem prošle godine usvojili smo novi proizvod, a to je osiguranje stana, kuće i stvari u domaćinstvima gdje je, u sklopu jedne tarife, umiksano više trifa, odnosno rizika. Na taj način ćemo našim radnicima i dilerima omogućiti da lakše ponude jedan proizvod u osiguranju koji se traži na tržištu, a to je da kroz jednu polisu naši korisnici mogu da osiguraju svoje stvari od poplave, požara, zemljotresa, razbojništva… Taj proizvod će u narednom periodu biti ponuđen na tržištu osiguranja. Pored toga, razvijamo niz proizvoda iz oblasti osiguranja od odgovornosti (ljekara, notara, advokata, stečajnih upravnika…)

Jedino RS nije osigurala energetske objekte

CAPITAL: Vi ste od februara prošle godine predsjednik Skupštine udruženja osiguravajućih društva RS. Svakako da je važno da ljudi osiguraju svoju imovinu, ali zar ne bi bilo logično da država pruži primjer i osigura neke svoje najznačajnije resurse, na primjer, energetske objekte?

DURMIĆ: Od tri elektroprivrede koje posluju na prostoru BiH, „Elektroprivreda RS“ je jedina koja nije osigurala svoju imovinu, iako su u proteklom periodu imali dvije katastrofalne štete – jedna je u TE „Gacko“, a druga poslije majskih poplava 2014. Mi smo ispred Udruženja društava za osiguranje potencirali taj problem i prema resornom ministarstvu i prema Vladi i ukazali da RS ne osigurava svoje najvažnije resurse što je apsurd. Takođe smo skrenuli pažnju da u poljoprivredi ne treba davati subvencije gazdinstvima koja nisu osigurana. Smatramo da je bolje da država, koja svake godine daje novac za subvencije zbog šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama, taj novac usmjeri osiguravajućim društvima za osiguranje poljoprivrednih gazdinstava. Poljoprivredna gazdinstva bi se time zaštitila, a ujedno i država ne bi svake godine imala obavezu da daje subvencije. S druge strane, osiguravajuća društva bi premiju koju na taj način dobiju morala da ulažu putem popune tehničkih rezervi ponovo u RS i privredu RS, što bi bio cikličan proces koristan za sve.

CAPITAL: Bilo je primjera u Sloveniji da je država odustala od protivgradne zaštite i taj novac usmjerila u subvenciju ili osiguranje poljoprivrednih gazdinstava smatrajući da protivgradna zaštita nikad ne može biti toliko efikasna?

DURMIĆ: U BiH imamo jedan apsurd, a to je da u RS postoji sistem protivgradne zaštite, dok u FBiH to nemaju i sam odgovor se nameće. Nemoguće je, ukoliko niste u nekom širem sistemu protivgradne zaštite, adekvatno zaštiti poljoprivredna gazdinstva. Mišljenja sam da je slovenački način zaštite poljoprivrednih gazdinstava efikasniji.

CAPITAL: Da li je novi zakon donio pozitivne efekte kada je u pitanju davanje nelegalnih popusta u osiguranju od autoodgovornosti, odnosno da li su još uvijek prisutni nelegalni popusti?

DURMIĆ: Tržište osiguranja RS je opterećeno nizom problema i spada u izuzetno nerazvijena tržišta po svim parametrima. Pored toga, velika je koncentracija osiguravajućih društava na tako malom prostoru i kao posljedica toga dolazi do nelojalne konkurencije. Novi Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju treba doprinijeti da se stanje na tržištu popravi i sredi. Pored toga što predviđa rigoroznije kaznene mjere za društva koja budu kršila tarifni sistem, novi zakon predviđa i liberalizaciju tržišta u autoodgovornosti gdje bi se na taj način ove anomalije na tržištu ispravile. Udruženje osiguravajućih društva RS je zagovaralo da period liberalizacije bude pet godina u dosadašnjem obliku, a da nakon toga tri godine uz kontrolu Agencije za osiguranje RS bude postepena liberalizacija, te da bi osam godina nakon stupanja na snagu ovog zakona potpuno liberalizovali tržište. Smatramo da bi u tom periodu osiguravajuća društva trebala kapitalno i kadrovski da se ojačaju, da budu spremna za liberalizaciju i smatram da će u tom periodu doći do smanjenja broja osiguravajućih društava, što bi opet moglo da doprinese smanjenju nelojalne konkurencije.

CAPITAL: Javno ste objavili imena društava koja su davala nelegalne popuste. Da li je bilo efekata?

DURMIĆ: Skupština Udruženja osiguravajućih društva RS je u decembru 2015. godine donijela odluku da objavi da su se, po našim saznanjima, četiri društva nelojalno ponašala. To su „Dunav osiguranje“, „Garant osiguranje“ kojima je sjedište u RS i dvije filijale iz FBiH – „Unika osiguranje“ i „Euroherc osiguranje“. Nakon toga smo uputili i dopis Agenciji za osiguranje RS koja je izvršila kontrolu tih društava i preduzela određene mjere.

CAPITAL: Da li ćete nastaviti sa tom praksom?

DURMIĆ: Kodeksom koji smo ranije potpisali predvidjeli smo da Skupština Udruženja osiguravajućih društava može donijeti određene sankcije prema društvima koja se ne budu ponašala u skladu sa zakonom, ne samo u obaveznim osiguranjima u saobraćaju, nego i drugim vrstama osiguranja. Tim kodeksom smo predvidjeli tri vrste sankcija koje Udruženje osiguravajućih društva može izreći prema svojim članicama. Prva je javna opomena, druga javno oglašavanje društava koja se nelojalno ponašaju i treća mjera koju možemo preduzeti je isključenje iz Udruženja što bi, na neki način, bila i poruka našim osiguranicima, regulatoru i drugim organima koji se bave sprovođenjem zakona da obrate pažnju na ta društva jer se ne ponašaju u skladu sa propisanim procedurama.

CAPITAL: Društva „Bobar osiguranje“ i „Krajina osiguranje“ su dobila nove vlasnike. Kako vi iz Udruženja gledate na to? Može li to doprinijeti nekim značajnijim promjenama na tržištu osiguranja?

DURMIĆ: U 2015. godini su objavljene informacije da četiri društva imaju problema sa kapitalom i tehničkim rezervama. Mediji su prenijeli da su to „Dunav osiguranje“, „Garant osiguranje“ „Bobar“ i „Krajina osiguranje“. Prema mojim saznanjima, trenutno su sva ta društva popunila kapital, ali možda još uvijek nemaju popunjene tehničke rezerve u skladu sa zakonom, što će regulator, u skladu sa svojim ovlašćenjima, da utvrdi i da preduzme određene mjere. Sa stanovišta Udruženja i uopšte industrije osiguranja je izuzetno bitno da sva društva u RS i dalje rade. Nikome nije u interesu da se ona ugase, jer pored toga što bi određeni broj radnika ostao bez posla, indirektne posljedice bi se odrazile na kompletnu industriju osiguranja jer bi sve nastale štete i obaveze pale na društva koja i dalje rade.

Pritisak na servise da ugrađuju polovne dijelove

CAPITAL: Prema našim informacijama neke osiguravajuće kuće indirektno prisiljavaju ovlaštene auto-kuće da u automobile ugrađuju polovne dijelove kako bi smanjili cijene popravka. Da li Vam je to poznato i kako to komentarišete?

DURMIĆ: Ne raspolažem tim informacijama. Nemoguće je da osiguravajuća društva na takav način vrše pritisak na ovlaštene kuće koje se bave popravkom, održavanjem i servisiranjem vozila. Mislim da ovlaštene kuće imaju standarde i procedure po kojima moraju da ugrađuju isključivo originalne dijelove i da osiguravajuća društva ne bi trebala, a mislim i da ne mogu, da vrše pritisak na taj način.

Novi direktor unaprijediće rad Agencije

CAPITAL: Došlo je do promjene na čelu Agencije za osiguranje. Šta osiguravajuća društva očekuju od novog direktora i kako komentarišete da je još uvijek nepotpun sastav UO Agencije?

DURMIĆ: Agencija za osiguranje u odnosu na agenciju u FBiH je daleko ispred po osnovu donesenih podzakonskih akata, mjera nadzora i prema profesionalnosti u odnosu prema poslu. Posljedica toga je da u RS u proteklom periodu nismo imali društava koja su propala, dok su u FBiH ugašena tri društva. Novi direktor je čovjek koji je bio u industriji osiguranja i koji poznaje ovu problematiku i mislim da mu neće biti teško da nastavi kontinuitet te unaprijedi rad Agencije za osiguranje u onim segmentima gdje za to do sada nisu imali ili volje ili sluha, a tiče se uređenja tržišta u obaveznim osiguranjima.

Što se tiče UO Agencije on, koliko ja znam, ima tri člana koja imaju mandat, jednog koji je preminuo i jednog člana kojem je mandat istekao. U toku je postupak izbora predsjednika UO Agencije i jednog člana UO. Da li mogu da donose odluke u skladu sa zakonom? Dokle god imaju kvorum za održavanje sjednica mislim da mogu da donose odluke u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

CAPITAL: Da li bi novi direktor trebao raditi više na liberalizaciji u osiguranju od autoodgovornosti?

DURMIĆ: Da bi se tržište liberalizovalo društva se moraju kapitalno i kadrovski ojačati. Liberalizacija podrazumijeva da društvo na osnovu svojih tehničkih rezervi i kapitala izvrši analizu, odredi tarife na osnovu kojih može da preuzima određene rizike. Ukoliko društva kapitalno i kadrovski ne budu spremna da odgovore takvom zahtjevu oni će donositi tarife koje neće imati uporište u aktuarskim proračunima i kapitalu društva te na taj način dovesti direktno svoje društvo u problem, a indirektno i druga društva, što bi za posljedicu imalo propadanje velikog broja društva i ugrožavanje kompletne industrije osiguranja. U ovom segmentu je uloga Agencije i novog direktora velika i nezaobilazna.

CAPITAL: Da li Agenciji stoje na raspolaganju zakonski mehanizmi i da li bi ih trebala koristiti da podstakne spajanje nekih društava?

DURMIĆ: Mislim da nije uloga Agencije da određenim podzakonskim aktima doprinosi spajanju ili formiranju novih društva. Ali, u narednom periodu neminovno će doći do povećanja kapitalnog cenzusa za bavljenje ovim biznisom što za posljedicu može imati spajanje više društava i onemogućavanje lakog osnivanja i rada novih društva kako je to do sada bila praksa.

CAPITAL