BANJALUKA, Izmjenama zakonskih propisa u RS trebalo bi raditi na tome da se mogućnosti da potraživanja postanu nenaplativa svedu na minimum.
U krajnjem slučaju, dugovanja, ako je to moguće, trebalo ni nadoknaditi preko imovine onih koji su na takav način oštetili budžet RS i sve poreske obveznike.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić.
– Ako vlasnik nekog preduzeća nije plaćao poreze, a stekao je velike nekretnine, otvorio drugo preduzeće, pa tu stvorio kapital, mora se vidjeti odakle je to – naglasio je Đurić.
Određenom broju preduzeća u RS lani je zbog stečaja otpisano 42,5 miliona maraka poreskih obaveza koje se nisu mogle naplatiti. Kako to komentarišete? Da li je ranije trebalo da se traži način da se ova dugovanja naplate?
ĐURIĆ: Neka od preduzeća kojima su dugovanja otpisana su za kratko vrijeme napravila velike obaveze koje nisu izmirila i onda su jednostavno nestala. Potraživanja Poreske uprave RS koja su nenaplativa su velika i sigurno je da to ima izuzetno negativan odraz na sve one koji redovno izmiruju svoje obaveze. Jasno je da treba učiniti neke izmjene zakonskih propisa kako bi se mogućnosti da potraživanja postanu nenaplativa svela na minimum.
Na koji način je, prema Vašem mišljenju, to moguće uraditi?
ĐURIĆ: U krajnjem slučaju, dugovanja, ako je to moguće, trebalo bi nadoknaditi preko imovine onih koji su na takav način oštetili budžet i sve poreske obveznike. To je moguće uraditi kroz ispitivanje porijekla imovine vlasnika preduzeća kojima su potraživanja otpisana i koja su jednostavno nestala. Ako vlasnik nekog preduzeća nije plaćao poreze, a stekao je velike nekretnine, otvorio drugo preduzeće, pa tu stvorio kapital, mora se vidjeti odakle je to. Činjenica je, ipak, da je za neke i to nemoguće uraditi jer ih nema na adresama preduzeća niti se više bave bilo čime. Napravili su to i to je trajan gubitak.
Ko je, po Vama, odgovoran za gomilanje dugova i na kraju nemogućnost njihove naplate?
ĐURIĆ: Vrlo je teško iz ugla nekog ko se bavi poslom kojim se ja bavim reći sa visokim stepenom pouzdanosti ko je kriv. Sigurno je da postoji odgovornost, od onoga ko je gomilao dugove, do onoga ko mu je to omogućio, jer ga nije kontrolisao ili ga je kontrolisao pa pogrešno izvještavao o tome. Očigledno je da je neko iskoristio određene manjkavosti zakona. Sigurno je i da bi firme koji prave veliki promet trebalo da budu pod budnijim okom poreznika i možda je ranije trebalo pokretati postupke. Zbog toga je dobro što se počelo sa objavljivanjem imena dužnika.
Da li bi zakonom trebalo utvrditi pitanje odgovornosti ljudi u javnoj upravi koji kontrolišu poslovanje preduzeća?
ĐURIĆ: Privredna komora RS odavno se zalaže da se jasno kroz krivične odredbe svakog zakona utvrdi odgovornost lica u javnoj administraciji, pa tako i u PURS-u, za nešto što se dogodilo njihovim lošim činjenjem, lošim namjerama ili nečinjenjem. Mi sada imamo situaciju da direktor PURS-a smijeni deset inspektora, a da ih Komisija za žalbe sve vrati na posao. To govori da i oni koji hoće stvari da postave na svoje mjesto imaju zavezane ruke. Kad svako bude lično odgovarao zbog toga što je napravio neki propust, sigurno ćemo biti u boljoj poziciji. Sada treba napraviti opsežne analize kako bi se vidjelo u čijoj su nadležnosti bili određeni dugovi, kakvi su bili izvještaji i da li ih je uopšte bilo.
Da li bi vlasnicima firmi koje su stvorile ogromne dugove trebalo dozvoliti da ponovo otvaraju preduzeća?
ĐURIĆ: Jedan od načina stvaranja dubioza je i to što je nekome ko je napravio velika dugovanja omogućeno da koristi resurse jedne firme na koju tereti sve obaveze, a funkcioniše preko druge firme kroz koju izvlači profit. Takvih slučajeva ima mnogo. Mislim da svako ko dođe u poziciju da ne izmiruje svoje obaveze pokazuje poslovnu nesposobnost i da mu ne treba dozvoliti da otvara nova preduzeća. Osim toga, treba naći i način da se zakonom reguliše koje firme mogu da obavljaju određene djelatnosti. Ne smije se desiti da neko ko ima osnivački kapital od 2.000 KM i ukupni kapital od 2.000 KM, koliko je minimum, radi sa milionima, a pri tome nije obezbijedio nikakve garancije svojim povjeriocima, među kojima je i država.
Da li je poreski sistem RS dovoljno transparentan?
ĆURIĆ: Kao i svaki sistem, tako se i ovaj sistem mora dograđivati. Nedavno je donesen novi Zakon o poreskom postupku, koji je donio određene novine koje su znatno unaprijeđene u odnosu na prethodno stanje. Ipak, u svakom sistemu se nađu određene manjkavosti koje treba mijenjati da bi se izbjegle negativne posljedice kao rezultat korišćenja od strane onih koji gledaju kako će naći rupu u zakonu i napraviti određene mahinacije.
Reprogram
Smatrate li da je odobravanje reprograma u RS dalo pozitivne efekte?
ĐURIĆ: Ja sam protiv toga da se odobravaju reprogrami onima koji poslije toga ne izmiruju redovno svoje obaveze. Ali, sigurno je da ima smisla i potrebe da se reprogramiraju obaveze onima koji su, ne svojom krivicom, došli u poziciju da ne mogu u određenom periodu izmirivati svoje obaveze. Ako se preduzećima koja ne izmiruju svoje obaveze, jer su se našla u lancu nelikvidnosti zbog toga što prema njima nisu izmirene obaveze, odobri reprogram koji će uredno vraćati, onda to ima smisla. Ako napravimo hajku na sva preduzeća koja imaju određene dugove, plašim se da ćemo dovesti do propasti i onih koji bi mogli da funkcionišu. Glas Srpske