BEOGRAD, Učinak poslovanja banaka u 2011. godini, u kojoj su finansijski izazovi u Evropi dodatno otežali tržišne prilike u Srbiji, nedvosmisleno pokazuje da je bankarski sektor maksimalno uposlio svoj potencijal i pružio značajnu kreditnu podršku privredi i građanima.
Banke koje posluju u Srbiji zabilježile su najveći rast plasmana u okruženju, i vjerujem da je to najbolja potvrda naše usmjerenosti na potrebe klijenata. Kako bi bankarski sektor održao nivo kreditiranja i pritom očuvao sopstvenu stabilnost, neophodno je sniziti visok nivo problematičnih plasmana, što je zajednička obaveza banaka, preduzeća i države.
Ovo za “Novosti” kaže Draginja Đurić, predsjednik IO Banke Inteze, i ističe da nedavna promjena klasifikacije kredita i smanjenje izdvajanja za rizične zajmove, predstavljaju korak unaprijed, ali dugoročno rješenje zahtjeva dalje napore države, prije svega kroz ubrzanje izvršnog postupka, skraćenje rokova plaćanja i izmjene poreske politike.
* Kako će se banke ponašati u ovoj situaciji?
– Mislim da će banke takođe morati brzo i efikasno da reaguju na promjene u poslovnom ambijentu i odgovore na potrebe klijenata kroz reprograme kredita, inovativne proizvode i povoljne kreditne linije matičnih banaka i međunarodnih finansijskih institucija.
* Da li je prelazak na zaduživanje u dinarima dobar potez s obzirom na nestabilnost stranih valuta?
– Važno je da se i privreda i građani zadužuju u valuti u kojoj ostvaruju prihode kojima će otplaćivati kredite, a to je u najvećem broju slučajeva dinar. Zaduživanje u dinarima smanjuje devizni rizik, što je u interesu kako klijenata, tako i banaka i cjelokupnog ekonomskog sistema. Upravo zato je i jedan od osnovnih ciljeva Narodne banke Srbije povećanje dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, čijem ostvarivanju aktivno doprinosi i naša banka kroz široku ponudu kredita u dinarima.
* Kako će se kretati kamate na kredite u novoj godini i od čega će najviše da zavise?
– Smirivanje inflacije, koje NBS očekuje već u prvom kvartalu 2012. godine, i dalja stabilizacija makroekonomskog okruženja omogućili bi nastavak snižavanja referentne kamatne stope, što bi dovelo i do nižih kamata na dinarske kredite. Istovremeno, vidimo da euribor već neko vrijeme pokazuje tendenciju blagog opadanja, što bi trebalo da stabilizuje kamate na zajmove vezane za baznu stopu evropske centralne banke.
* Šta još utiče na visinu kamata?
– Kamatne stope determinišu i brojni drugi parametri, uključujući i obaveznu rezervu na devizne izvore, koja je u Srbiji i dalje visoka u odnosu na region, zatim nivo nenaplativih plasmana, kao i visina premije rizika u međunarodnom okruženju, tako da ne bi trebalo očekivati neke značajnije promjene u cijeni kredita.
* Kakva su očekivanja u narednom periodu kada je u pitanju devizni kurs?
– Očuvanje makroekonomske stabilnosti i držanje inflacije u ciljanom rasponu svakako da bi stvorilo uslove da se stabilan devizni kurs ostvaren 2011. godine održi i u narednom periodu. Ipak, kretanje dinara ne određuje isključivo naše tržište, i zato ne smijemo zanemariti zbivanja u zoni evra, koja bi mogla da utiču na rast premije rizika naše zemlje, pa tako i na slabljenje domaće valute.
Pouzdan partner
* I ove godine dobili ste veliki broj nagrada, kako uspjevate da ostanete banka broj jedan?
– Zahvaljujući snazi i stabilnosti uspjeli smo da i u prethodnih nekoliko godina poslovanja u uslovima krize ostvarimo ambiciozne planove rasta, što je najbolja potvrda da svoj uspjeh gradimo na zdravim osnovama. Snažan kapital i visoka likvidnost omogućili su nam da i u 2011. godini budemo pouzdan partner privredi i građanima, zabilježimo rast u svim segmentima poslovanja i dodatno učvrstimo svoju čelnu tržišnu poziciju. I u narednom periodu planiramo da nastavimo sa aktivnim kreditiranjem u skladu sa obimom kreditno sposobne tražnje, a u tome će nam dodatno pomoći i svježih 130 miliona evra kojima smo nedavno ojačali svoj kapital zahvaljujući podršci matične grupacije Inteza Sanpaolo. Novosti