Država u “borbi” protiv mobinga

BEOGRAD, Od početka godine podršku i savjet u Viktimološkom društvu Srbije (VDS) zatražile su 54 žrtve mobinga.
One će od juna, kada bi trebalo da počne primjena zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, pomoć moći da potraže i u nekoj od državnih institucija.

Najčešće žrtve mobinga u Srbiji su, žene, međutim, a “na udaru” mobera su često i mladi na početku radne karijere.

U VDS i Udruženju “No mobing” složili su se da je mobing sve češća pojava u Srbiji, koja je predloženim zakonom definisana kao specifično ponašanje prema zaposlenom, koje se ponavlja, a za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika.

Pod zlostavljanjem na radnom mjestu podrazumijeva se i ponašanje koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili raskine radni odnos.

Zlostavljanje, takođe, predstavlja i učestvovanje, odnosno podsticanje ili navođenje drugih na takvo ponašanje, a odredbe predloženog akta primenjuju se i na slučajeve seksualnog uznemiravanja.

Koordinatorka Službe za pomoć i podršku žrtvama VDS Jasmina Nikolić smatra da je donošenje zakona o zlostavljanju “korak napred”, ali da se rezultati mogu očekivati tek poslije nekog vremena.

“Ako ništa drugo, zakon će na potencijalne žrtve delovati ohrabrujuće, pre svega zato što je, mobing zabranjen, i zato što su za takvo ponašenje predviđene sankcije”, rekla je Nikolić.

Ona je, međutim, izrazila rezervu prema odredbama kojima se predviđa medijacija, prije sudskog postupka.

Privatizovane firme: Mjesto gdje se mobing dešava

Nikolić je ukazala da je mobing u Srbiju čest u privatizovanim preduzećima.

“Mobing je jedan od načina da se višak zaposlenih dovede u situaciju da svojevoljno napusti posao, čime se novi vlasnik oslobađa svih zakonskih obaveza koje bi imao prema tim radnicima “, objasnila je ona.

Sličnog je mišljenja i državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike Snežana Lakićević – šef radne grupe za izradu zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, koja je, takođe, strateški mobing u Srbiji prepoznala kao problem.

Lakićević je objasnila da se ta vrsta mobinga odnosi na veće grupe ljudi i odvija posle privatizacije preduzeća, sa čime se, nedavno složio i savetnik u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova Olga Kićanović, koja je kazala da su “privatizacija i tranzicija dugo podhranjivale mobing”.

Kićanović je navela i da predložene zakonske odredbe obećavaju da će broj zlostavljanih na radnom mjestu biti smanjen, kao što je i priređen da zaštiti savesnog poslodavca, a ne neradnike.

Inspektorat za rad pomoć žrtvama mobinga

Žrtve zlostavljanja na radnom mjestu moć će da se obrate i Inspektoratu za rad, koji će, u određenim slučajevima, biti “prva adresa” za žalbe građana.

Predloženim zakonom za zlostavljača, odnosno mobera i poslodavca, predviđene su visoke novčane kazne do 800.000 dinara, rješavanje spora medijacijom, disciplinski postupak u okviru preduzeća i sudska zaštita žrtve u parničnom postupku, koji će biti hitan.

Ukoliko postupak posredovanja ne uspije, odnosno ukoliko spor ne bude riješen medijacijom, poslodavac “mobera”“može udaljiti sa posla na određeno vrijeme, premestiti ga u drugu radnu okolinu, a ukoliko u roku od šest mjeseci ponovi zlostavljanje raskinuti ugovor o radu.

Poslodavac obavezan da štiti od mobinga

Predlogom zakona o sprečavanju zlostavljanju na radu propisuje se obaveza za poslodavca da zaposlenog zaštiti od zlostavljanja i da osposobi radnike da prepoznaju uzroke, oblike i posljedice mobinga.

S druge strane, zaposleni će, prema predloženim zakonskim rješenjima, biti dužan da se uzdrži od ponašanja koje predstavlja mobing ili zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja.

Ukoliko se poslodavac ne uzdrži od takvog ponašanja, odgovoran je za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radne dužnosti. Tanjug