BEOGRAD, Skupština Srbije počinje danas raspravu o novom zaduživanju Srbije kod nekoliko komercijalnih banaka vrijednom 250 miliona evra.
Zakonsko rješenje za krpljenje državne kase u proceduru ulazi uoči predizborne godine u kojoj je najavljeno odmrzavanje plata u javnom sektoru, ali i penzija.
Iako su mnogo povoljniji načini za zaduživanje emitovanje dugoročnih akcija ili krediti međunarodnih finansijskih institucija, Srbija ih, zbog niskog kreditnog rejtinga ili nedovoljne ažurnosti u sastavljanju projekata ne koristi.
Ekonomisti su zabrinuti zbog toga što se država zadužuje u evrima, napominjući da bi pri vraćanju kredita kamata mogla da dosegne čak do 20 odsto.
Vlada će pozajmice uzimati pozajmice od više banaka, a samo neke od njih su KBC Banka, Nove Kreditna banka Maribor, Eurobank EFG, Hipo-Alpe-Adrija i Rajfajzen. Samim tim zaduživaće se pod različitim uslovima, a u prosjeku će za popunjavanje rupa u budžetu, plaćati kamatu koja u prosjeku danas iznosi oko 6,3 odsto.
Član ekonomskog tima premijera Cvetkovića Milojko Arsić objašnjava za B92 da je u nedostatku boljih, zaduživanje kod komercijalnih banaka bilo jedino rješenje.
“Neke opcije koje koriste druge zemlje nisu nam dostupne, kao što je emitovanje dugoročnih obveznica na međunarodnom tržištu. Zbog niskog kreditnog rejtinga zemlje, kamatne stope koje bismo platili bile bi vjerovatno veće ili jednake onima koje ćemo postići kroz sporazum sa domaćim bankama”, kaže on.
Arsić dodaje da je “alternativa korišćenje kredita međunarodnih finasijskih institucija. Međutim, većina tih kredita su projektni – odobravaju se uglavnom za finasiranje konkretnih projekata kao što su investicioni radovi u infrastrukturi. Osnovne prepreke za povlačenje tih kredita jeste potpuno izrađenja projektna dokumentacija. Tu se radi o našoj neorganizovanosti koja ima svoju dugu istoriju”.
Ovaj potez države ekonomista Ivan Nikolić vidi kao posljedicu neuspjeha u smanjivanju potrošnje, koja će se, kako ocjenjuje, usljed novih socijalnih pritisaka još povećati. Kako je osnovni izvor finasiranja deficita – emitovanje trezorskih zapisa presušio, Nikolić navodi da se državi kredit sa kamatom između šest i sedam odsto, učinio prihvatljivim za popunjavanje rupa u budžetu.
Međutim, upozorava on, “tih 6-7 odsto u evrima, za period kada dođe na naplatu može da bude 20 odsto. To je osnovni rizik koji država može da preuzme na sebe, a koji su banke prenijele na državu”.
“U međuvremenu je definisana gornja granica javnog duga Srbije od 45 odsto BDP-a. Iz podataka koje je objavilo Ministarstvo finansija krajem oktobra je to već iznosilo 38,5 odsto, a da će do kraja godine preći 40 odsto. Čini mi se da će zakon sredinom sljedeće godine morati da se mijenja ili da se više ne poštuje jer će država sredinom 2011. preći limit javnog duga”, navodi Nikolić.
Inače, deficit ovogodišnjeg, ali i budžet za sljedeću godinu bile su glavne teme posljednjih razgovora sa misijom MMF. Pokrivanje deficita uticalo je na to da odluka o šestoj reviziji kreditnog aranžmana bude prolongirana.
Uzimanjem kredita od 250 miliona evra država će, prema procjenama ekonomiste Miroslava Zdravkovića, probleme u budžetu riješiti samo za naredna nepuna dva mjeseca. Zdravković podsjeća da je na mjesečnom nivou državna kasa u minusu između 50 i 150 miliona evra.
“Samo zaduživanje je apsolutno neisplativo, pričati o 250 miliona evra – znači to dovesti u odnos sa dva mjesečna deficita našeg budžeta. Mnogo razumnije je vidjeti na koji način je moguće smanjiti potrošnju iduće godine, ograničiti deficit – kako već za mjesec ne bismo bili u novom problemu i tražili načine za rješavanje problema deficita”, objašnjava on.
Inače uz kamatu, ovim aranžmanom Vlada plaća i troškove obrade i puštanja kredita u visini od 0,5 odsto njegovog iznosa, što državu ukupno košta oko milion evra. Uslov da se sa poslovnim banakama uđe u razgovore bio je mogućnost da Vlada pozajmljeni iznos, bez naplata troškova banaka, vrati prije roka. B92