VARŠAVA, U Poljskoj se održava drugi krug vanrednih predsjedničkih izbora na kojima građani novog šefa države biraju između bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog, brata blizanca tragično nastradalog predsjednika Leha Kačinjskog i vršioca dužnosti šefa države i predsjednika parlamenta Bronislava Komorovskog.
U prvom krugu glasanja, održanom 20. juna, nijedan kandidat nije dobio apsolutnu većinu. Komorovskog je u prvom krugu podržalo 41,5 odsto glasača, dok je Kačinjski osvojio 36,5 odsto glasova.
I Kačinjski i Komorovski su bivši aktivisti protiv komunizma sa konzervativnim, katoličkim vaspitanjem i školovanjem. Ipak, oni se oštro razlikuju po ključnim pitanjima i očekuje se da će ishod izbora imati veliki uticaj na to da li će zemlja nastaviti sa tržišnim reformama ili sačuvati značajne socijalne beneficije.
Komorovski je kandidat vladajuće Građanske platforme, a Kačinjski konzervativne opozicione stranke Pravo i Pravda.
Komorovski, kandidat proevropske i tržišno orjentisane partije, favorizovan je tokom cijele kampanje, najviše zato što je njegova vlada uspješno vodila Poljsku kroz evropsku finansijsku oluju.
Međutim, tradicionalna konzervativna glasačka baza Kačinjskog pojačala se poslije tragične smrti njegovog brata Leha Kačinjskog.
Komorovski se zalaže za blisku saradnju sa vladom premijera Donalda Tuska kako bi u Poljskoj u roku od pet godina bio uveden evro, za okončanje vojne misije u Avganistanu do 2012. godine, za tržišne reforme i odvojenost katoličke crkve od države.
Prema telefonskom ispitivanju javnog mnjenja, u koje je bilo uključeno 1.000 građana s pravom glasa, Kačinjski vodi sa 49 odsto glasova, prema 47 odsto glasova Komorovskog. U Poljskoj, od 38 miliona građana, 30 miliona ima pravo glasa.
Prema Ustavu, predsjednik države ima ceremonijalne dužnosti, ali ima i pravo veta na zakone koji se donose, a kao vrhovni komandant oružanih snaga ima uticaj na strane vojne operacije.