BANJALUKA – Iako je na konkursu za izbor direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci bilo striktno navedeno da kandidat ne smije da obavlja ama baš nikakvu političku funkciju, kandidat koji je izabran – dr Vlado Đajić, postao je predsjednik najvećeg gradskog odbora SNSD, onog u Banjaluci. U opoziciji smatraju da je ovim drastično prekršen zakon i najavljuju apelaciju Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.
Konkurs za izbor i imenovanje generalnog direktora JZU Univerzitetski klinički centar Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS 20.3.2018. godine.
U uslovima konkursa jasno je navedeno da kandidat ne može obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa, kako je propisano odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, da ne može biti lice koje je na funkciji u političkoj stranci, kao i da ne može obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju ako postoji nespojivost obavljanja dužnosti za poziciju na koju je konkurisao, propisano odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave i Zakona o državnim službenicima.
Vlado Đajić je u tom periodu bio na poziciji vršioca dužnosti direktora JZU UKC RS, a tada nije imao političkih funkcija i Vlada RS ga je 25. maja 2018. godine imenovala za direktora te ustanove. Đajić se kandidovao za narodnog poslanika i na oktobarskim opštim izborima 2018. izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske na listi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
On se nakon toga i obratio Komisiji za za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, koja je utvrdila da se Đajić ne nalazi u sukobu interesa, sa obrazloženjem da se javne ustanove, čemu JZU UKC RS pripada, uopšte ne tretiraju zakonom o sprečavanju sukoba interesa.
Uprkos ovom pravnom nonsensu, Vlado Đajić je nastavio sa sve aktivnijim političkim angažovanjem, što je početkom ove godine dovelo do toga da prekrši i uslove konkursa na osnovu kojeg je izabran na poziciju generalnog direktora UKC RS. U konkursu je jasno navedeno da osoba koja obavlja tu poziciju ne može biti na funkciji u političkoj partiji, a Vlado Đajić je 6. februara 2021. godine imenovan za predsjednika Gradskog odbora SNDS Banjaluka!
Da je funkcija generalnog direktora JZU UKC RS je jedna od najzahtjevnijih funkcija u zdravstvenom sistemu Republike Srpske i da se radi i o najvećoj zdravstvenoj ustanovi u našem zdravstvenom sistemu, na čijem čelu se mora nalaziti vrhunski ekspert potvrdio je i dr Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS i predsjednik Odbora za zdravstvo Srpske demokratske stranke.
– Generalni direktor obavlja visoko složene i kompleksne poslove u stručnom i menadžerskom smislu. Zbog svega toga, provođenje javnog konkursa za ovu funkciju, a da bi se došlo do najboljeg rješenja za direktora, zahtjevno je i ima niz kako opštih, tako i posebnih uslova. Među brojnim posebnim uslovima je i taj da “Kandidat ne može biti lice koje je na funkciji u političkoj stranci – član 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske”. Zakonodavac nije slučajno ovaj zahtjev uvrstio u posebne uslove konkursa i ova odredba se odnosi i na izabrana lica. U konkretnom slučaju, kada se u konkursu pogleda opis poslova generalnog direktora UKC RS, u potpunosti je jasno zbog čega je taj član zakonska odredba i poseban uslov u ovom konkursu – kaže Stanić.
On dodaje da u opisu poslova generalnog direktora između ostalog stoji da – odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o raspoređivanju radnika na radna mjesta.
–Ovdje se postavlja krucijalno pitanje: da li će se pri zasnivanju, odnosno prestanku radnog odnosa i raspoređivanju radnika na radna mjesta voditi stvarnim potrebama, sposobnostima zaposlenih ili eventualnom pripadnošću stranci ili stranačkim interesima? – pita Stanić.
On dodaje da generalni direktor odlučuje o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima radnika na radu.
– To ponovo otvara pitanje, ako je on na stranačkoj funkciji, kako će on o tim pravima i obavezama odlučivati i da li će sve posmatrati kroz prizmu stranke čiji je funkcioner. Posebno važan posao koji je u opisu poslova generalnog direktora je da imenuje i razrješava radnike sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, pa ovdje dolazimo da one Dodikove rečenice – “Možete biti najbolji student ili najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sistemu vlasti, ako niste dio vlasti, sve to može izgledati kao zabluda” – ističe Stanić i dodaje da je zakonodavac, upravo insistiranjem na posebnom uslovu da direktor nije na funkciji u stranci, ovo želio izbjeći.
– Na kraju, direktor odlučuje o stručnom usavršavanju zdravstvenih radnika i saradnika i bilo kakvo petljanje politike u tu oblast može imati nesagledive i dugoročne posljedice po zdravlje i život građana. Svi navedeni razlozi nadležnima nisu dovoljni jer sve javne ustanove, pa i zdravstvene, već dugo se posmatraju kao stranački plijen i u njima se provodi pogubna stranačka politika od zapošljavanja, kadriranja, napredovanja do specijalizacija i šefovskih mjesta – zaključuje Stanić.
Da je u ovim vremenima biti menadžer zdravstvene ustanove veliki izazov i velika odgovornost koju zakonodavac stavio pred svakog kandidata – saglasan je i prim. dr Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, inače, od skoro pripadnik opozicione Partije demokratskog progresa.
On kaže da godinama postoji svijest o opasnosti ličnih uticaja na donošenje odluka javnih funkcionera.
– Javni zvaničnici imaju osnovnu ulogu i zadatak da služe interesu javnosti, odnosno građana koje zastupaju. Funkcija direktora UKC-a predstavlja, ili bi trebalo da predstavlja, vrh u odgovornosti i zastupanju interesa kako zaposlenih u UKC-u, tako i svih građana koji gravitiraju UKC-u, a ne svoje i interese svojih bližnjih, te da obavlja svoju dužnost na časan, pravičan i nepristrasan način – kaže Femić i nastavlja:
– Međutim u stvarnosti je to drugačije, kada znamo da političke partije na vlasti postavljaju podobne kadrove na izuzetno odgovorne pozicije, kako u javnim funkcijama tako, istovremeno, i u političkim partijama, kao što je slučaj direktora UKC-a. Na taj način svjesno krše postojeće zakone o imenovanjima, a prisutan je i klasičan sukoba interesa.
Femić je citirao član 2. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske: “(1)Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani predstavnik, nosilac izvršne funkcije ili savjetnik ima pravni interes koji je takav da može uticati ili izgleda da može uticati, na nepristrasno i objektivno vršenje njegove dužnosti. (2)Privatni interes izabranog predstavnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika uključuje bilo koju prednost za njega ili njegovu porodicu i druga lica ili organizacije sa kojima je on imao ili ima poslovne političke ili druge veze.”
– Direktor UKC-a kao partijski funkcioner ima mogućnost da zloupotrebi ovlaštenja, pa čak i uopšteno zloupotrebi ukazano povjerenje, koje na prvi pogled ne mora nužno predstavljati klasičnu korupciju. Zato je neophodna transparentnost rada samog zvaničnika i institucija koje predstavljaju i dostupnost informacija o procesima donošenja odluka i njihovim aktivnostima – ističe Femić.
– Međutim, vidimo iz brojnih primjera da se to ne poštuje, a institucije koje su plaćene za provođenje postojećih zakona šute i ne rade svoj posao, to znači da se u konkretnom slučaju menadžeru UKC-a, daje prilika da stekne klorist i na taj način počini koruptivno djelo – zaključio je predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.
Naša višekratna nastojanja da stupimo u kontakt sa dr Đajićem i saznamo od njega šta misli o cijelom slučaju da li će ostati na čelu UKC RS ili Gradskog odbora SNSD Banjaluka ostala su bez odgovora.
Ostaje da se vidi da li će Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske reagovati na ovo po službenoj dužnosti ili će pripadnici opozicije podnijeti apelaciju. skener.info