– Vlasti RS, FBiH i BiH nekoliko puta obećale povećanje akciza
– Vlasti priznale da situacija u zdravstvu i pravosuđu nije dobra
– Do juna tender za prodaju „BH Telekoma“ i „HT Mostar“
BANJALUKA, Vlasti u BiH obavezale su se u Dopunskom pismu namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da će najkasnije u januaru 2017. godine povećati akcize na gorivo, ali i sva alkoholna pića, od čega, za sada nema ništa, ali pored toga, prepreka za drugu tranšu kredita je i nedozvoljeni rast zaduženosti zdravstvenog sektora RS, ekskluzivno otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.
U Dopunskom pismu namjere koje su Vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Savjet ministara BiH nedavno usgalasile, a u koje je portal CAPITAL imao uvid, navedeno je da RS nije ispunila uslov koji se odnosi na neakumuliranje neizmirenih obaveza zdravstvenog sektora.
„Svi osim jednog kontinuiranog kvantitativnog kriterijuma izvršenja su ispunjeni. Kriterij izvršenja koji se odnosi na neakumuliranje neizmirenih obaveza generalne Vlade po osnovu spoljnih plaćanja nije ispunjen s obzirom na to da su od odobravanja programa do kraja decembra u zdravstvenom sektoru RS nastale neizmirene obaveze po osnovu spoljnih plaćanja“, navodi se u Dopunskom pismu u kojem vlasti traže da Izvršni odbor MMF-a odobri „nepridržavanje kriterijuma koji se odnosi na to da se neizmirene obaveze zdravstva ne smiju povećavati“.
Ipak, vjerovatno veći problem su nove akcize na kojima MMF već duže vrijeme insistira, a oko kojih još uvijek nema dogovora.
Iako vlasti u Dopunskom pismu navode da je Parlamentarna skupština BiH usvojila povećanje stopa akciza na gorivo uključujući i gas i biogoriva za 15 feninga, jasno je da od toga za sada nema ništa s obzirom na to da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje o tome nije uspio da se dogovori, ovaj put zbog toga što FBiH traži drugačiju raspodjelu.
U pismu je navedeno i da je Parlamet BiH usvojio i povećanje akciza na alkohol, uključujući sve alkoholne proizvode.
Zajedničke kontrole banaka, memorandum o finansijskoj stabilnosti
Istaknuto je i da su agencije za bankarstvo završile reviziju devet banaka koje su u ranijem periodu imale rapidan rast kredita ili su bile pod pojačanom supervizijom te da su po potrebi odobrile planove za rješavanje problema nedostajućeg kapitala.
U ovim revizijama otkriveni su neki zajednički nedostaci kod banaka koji se naročito odnose na odobravanje kredita, upravljanje rizicima, procjenu vrijednosti kolaterala i drugo.
Prema onome što su se vlasti obavezale do kraja idućeg mjeseca moraju biti usvojeni i zakoni o bankama, izmjene Zakona o entitetskim agencijama za bankarstvo, izmjene Zakona o osiguranju depozita kako bi se omogućilo korištenje Fonda za osiguranje depozita za finansiranje restrukturiranja banaka.
Što se tiče bankarskog sektora, osim zakona o bankama i izmjena zakona o agencijama bankarstvo, u pismu se navodi i da su agencije nastavile praksu zajedničkih kontrola sistemski važnih banaka što bi trebalo da postane redovna praksa.
Istaknuto je i da je jedna od ključnih reformi, u cilju jačanja saradnje, priprema Memoranduma o finansijskoj stabilnosti pod pokroviteljstvom Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.
Ovaj Odbor je, kako se navodi u decembru formirao radnu grupu čiji je zadatak izrada teksta nacrta koji uključuje unaprijeđenu razmjenu informacija i aranžmane saradnje na polju supervizije, pripravnosti za krizu i upravljanja krizom i nadzora nad rizikom.
CAPITAL je ranije objavio da već pripremljeni Memorandum o finansijskoj stabilnosti podrazumijeva i formiranje Odbora za superviziju pri Centralnoj banci BiH. U Vladi RS su prvo negirali, a potom priznali da takav dokument postoji, dodajući da ga „neće potpisati“.
U dopunskom pismu vlasti u BiH se obavezuju i na donošenje novih zakona o razvojnim bankama. Iz pisma potpuno jasno je da će razvojne banke biti direktno pod nadležnošću entitetskih agencija za bankarstvo što do sada nije bio slučaj, ali i da će biti revidirano postojanje šest fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka RS.
Takođe, navedeno je da se na transakcije sa nekvalitetnim kreditima neće plaćati PDV-a, što do sada u zakonskim propisima nije bilo jasno precizirano.
Slab učinak sudova
Vlasti u dopunskom pismu otvoreno priznaju i da situacija u pravosuđu nije dobra.
Što se tiče pravosuđa obje enitetske vlade priznaju da je učinak sudova slab, posebno u prvrednim sporovima.
Vlade navode i da će umanjiti izdvajanja za plate nastavljajući primjenjivati opšti moratorij na povećanje plate i smanjujući broj zaposlenih.
Dodaju i da su poreske uprave u BiH i UIO uputile zahtjev MMF-u za angažovanje rezidentnog savjetnika s ciljem poboljšanja naplate prihoda.
Što se tiče najavljenog smanjenja opterećenja rada, u dodatnom pismu se navodi će u FBiH stopa doprinosa od 1. jula biti smanjena na 33 odsto, dok Vlada RS navodi da će s obzirom na tešku finansijsku situaciju u zdravstvenom sektoru pažljivo analizirati i procijeniti prostor za smanjenje doprinosa u 2017. godini.
Vlada FBiH navodi da je uspješno prodala manjinske pakete akcija u „Bosnalijeku“ i Fabrici duhana Sarajevo, dok su istovremeno potpisani ugovori sa međunarodnim savjetnicima kako bi se procijenila vrijednost preduzeća „BH Telekom“ i „HT Mostar“ s ciljem njihovog restrukturiranja ili prodaje.
Procjena će biti gotova do marta 2017. godinu, a početak tenderskog procesa za ova dva preduzeća, ako se bude smatrao neophodnim, se očekuje do juna, navedno je u pismu. Istovremeno, Vlada FBiH do kraja 2017. najavljuje i prodaju „Energoinvesta“ i „Energopetrola“.
Vlasti BiH od MMF-a traže da im odobri povlačenje 63,4 miliona specijalnih prava vučenja ili 154,3 miliona KM.
CAPITAL: Marina Čigoja