Domaćoj privredi prijeti novi cunami

BANJALUKA, Smanjenje investicija i proizvodnje, a samim time i rast nezaposlenosti i pad životnog standarda biće najveći problemi sa kojima će se suočiti domaća privreda ukoliko ne bude izbjegnuta nova globalna ekonomska kriza koja je na pomolu zbog dužničkih problema u SAD i evrozoni, smatraju ekonomski analitičari.

Oni ističu da bi se mogao ponoviti scenario iz 2008. godine kada je globalna ekonomska kriza koja je izbila u SAD pogodila i manje zemlje i udaljenija tržišta. Analitičari se posebno pribojavaju pada potražnje i cijene izvoznih proizvoda iz BiH.
Ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić istakao je da su se obistinile prognoze da će svjetska ekonomska kriza koja je izbila 2008. godine kao i Velika depresija iz 1929. imati efekat duplog dna.
– To znači da će ekonomska aktivnost opadati duži period. Iako se naša privreda još nije oporavila ni od prvog talasa ekonomske krize, najnovija dešavanja govore da joj prijeti još jedan cunami – istakao je Hasić.
On je dodao da sudbina domaće ekonomije uveliko zavisi od raspleta na svjetskoj sceni.
– Ozbiljni ekonomski problemi koje imaju Grčka, Italija i Španija i prijetnja od bankrota SAD ozbiljno moraju zabrinuti naše vlasti. EU je naš najveći spoljnotrgovinski partner. Još jedan ekonomski udar na državu u kojoj je prosječna plata manja od 400 evra i u kojoj je nezaposlenost dostigla istorijski maksimum od 55 odsto mogao bi dodatno da ugrozi najsiromašnije zbog čega se od vlasti očekuje plan kojim bi se zaštitila ranjiva ekonomija – naglasio je Hasić.
On je naglasio da rješenja treba tražiti u smanjenju javne potrošnje i plata u javnom sektoru, smanjenju socijalnih programa i otvaranju prostora za privatne investicije.
– Sada je potreban potpuni zaokret ka primjeni restriktivne ekonomske politike – naglasio je Hasić.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo je istakao da je za očekivati da će vlasti velikih zemalja stabilizovati krizu, a ukoliko se to ne desi, negativne posljedice neće zaobići BiH.
– Ukoliko se stanje u svijetu ne stabilizuje, sigurno će uslijediti negativne posljedice slične onim iz 2008. godine, ako ne i teže – istakao je Đogo i kao poseban problem navodi krizu u pojedinim članicama evrozone koje su velika izvozna tržišta za našu privredu i značajni investitori.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić ocijenio je da eskalacija dužničke krize u SAD i evrozoni može indirektno uticati na ekonomiju BiH.
– Situacija je ozbiljna, a koliko bi sve moglo uticati i na koji način na našu ekonomiju zavisi od intenziteta koji će poprimiti nova kriza – istakao je Božić.
Govoreći o mogućim posljedicama na bankarski sektor, Božić je rekao da, ukoliko kriza ne bi eskalirala i ako njom ne bi bile ozbiljnije pogođene banke koje imaju svoje “banke kćerke” u BiH, onda Centralna banka ne očekuje neke značajnije potrese.
Moguće posljedice krize
– Pad proizvodnje
– Povećanje nezaposlenosti
– Pad životnog standarda
– Poskupljenje kredita
Moguće mjere vlasti
– Veća budžetska štednja
– Finansijska pomoć izvoznicima
– Smanjenje javne potrošnje

– Otvaranje privatnih investicija

Glas Srpske