BANJALUKA – Da med iz BiH teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.
Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. U odnosu na zemlje Bliskog istoka, nešto manje količine su otišle na tržište Velike Britanije, Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regiona, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske.
Ovakvi poražavajući bilansi sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u Srpskoj i FBiH, naročito u sezonama poput prošle, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin istakao je za “Glas” da domaći pčelari uglavnom izvoze mala, luksuzna pakovanja meda.
“Glavno tržište su nam zemlje Bliskog istoka, a razlog našeg tankog plasmana je cijena, koja je u Evropi izuzetno niska zbog velikih količina patvorenog meda, kojeg najviše ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, kazao je Barašin.
On je dodao da se pošten i savjestan pčelar teško može nositi sa cijenama patvorenog meda.
“Kontrole kvaliteta meda su izuzetno slabe, ne samo kod nas nego u cijeloj Evropi. U posljednjih nekoliko mjeseci se intenzivno radi na tome da se te kontrole poboljšaju, formiranjem Evropskog pčelarskog saveza čiji smo i mi članovi”, rekao je Barašin podsjećajući da to nisu stvari koje se mogu preko noći promijeniti.
Osim toga, pčelari u Srpskoj zajedno sa resornim ministarstvom nastoje da kroz izmjenu zakonske regulative bolje urede tržište kada je u pitanju patvoreni med na ovom području i daju priliku drugim proizvođačima, koji žive od svog posla i rada, da dođu do kupaca.
“To nam je prioritet. Takođe, imamo obavezu i prema kupcima, a to je da im ponudimo kvalitetan proizvod, jer danas rijetko ko kupuje med iz hira, kako bi zasladio, nego iz zdravstvenih razloga”, istakao je Barašin.
Prema njegovim riječima, kilogram domaćeg meda u Srpskoj i FBiH košta oko 25 maraka, zavisno od vrste i regije, a cijena je, tvrdi on, najbolji pokazatelj kvaliteta.
Klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, priča pčelar Svetislav Nikolić iz Banjaluke, uveliko određuju godišnji prinos meda.
“Sa košnicama koje posjedujem lako mogu da obezbijedim plasman na domaćem tržištu. Naše područje je u deficitu sa medom, odnosno imamo manju ponudu u odnosu na potražnju, zato se kod nas i pojavljuje razni med. Ko je uspio da izgradi svoj imidž i na tržištu se pokaže da ima dobar med, lako proda svoje proizvode”, kazao je Nikolić koji se pčelarstvom bavi 44 godine.
Prema njegovim riječima, prošla godina je bila toliko loša da je samo svoje kupce uspio da podmiri određenim količinama meda.
PROGNOZE
Damir Barašin kaže da se pčelari nadaju da se prošla godina neće ponoviti, kada je vegetacija daleko brže došla nego u ranijem periodu, zbog čega pčele nisu bile spremne da iskoriste paše.
“Nadam se da će ova godina biti daleko bolja nego prethodna. Nadu nam daje i ovaj snijeg koji je pao, jer sve mora doći u svoje vrijeme. Ima jedna pčelarska izreka koja kaže: “Koliko leda, toliko meda”, zbog čega su naša očekivanja optimistična”, rekao je Barašin. Glas Srpske