Domaće bacamo, a tuđe uvozimo

BANJALUKA,  Iako RS ima solidne uslove za proizvodnju poljoprivrednih kultura, više od polovine voća i povrća koji se mogu naći na pijačnim tezgama i u marketima u RS uvezeno je iz drugih zemalja.
 
Poljoprivredni proizvođači ističu da uvozimo i one proizvode za čiju proizvodnju imamo gotovo idealne uslove.
– Pravi primjer je krompir kojeg smo do sada uvezli na stotine tona, a izuzetno kvalitetan domaći krompir u Lijevču propada. Apsurdno je da krompir uvozimo čak i iz Srbije i Hrvatske – rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac.
Poljoprivrednik iz Lijevča Draško Banjac kaže da trenutno oko 200 šlepera krompira proizvedenog u Lijevču stoji na lageru, te će vjerovatno propasti i biti bačen.
– Sada je prispio i mladi krompir iz Hercegovine, a kod nas na tržnicama prodaje se i uvezeni krompir iz Egipta i Turske. Ništa bolja situacija nije ni sa ostalim povrćem, ako znamo da se kod nas prodaje samo šezdesetak odsto domaćeg povrća i voća – rekao je Banjac.
Trgovci na banjolučkoj tržnici kažu da paradajz uvoze iz Turske i Španije, papriku iz Makedonije, a krompir čak i sa Kipra. Voće je, kažu, uglavnom iz Španije i Afrike.
Poljoprivredni proizvođači navode da se kvalitet uvoznog i domaćeg voća i povrća ne može porediti, te da se ono domaćih proizvoda što imamo uglavnom prodaje na tržnicama. Marketi ove proizvode uvoze i često imaju konkurentne cijene koje su u prosjeku i za deset do 20 odsto niže od onih na pijačnim tezgama.
– U inostranstvu je drugačije stanje, kod njih farmeri dovoze voće i povrće u velike trgovinske centre, gdje roba ide na kontrolu i ono što ne zadovoljava njihove kriterijume kvaliteta i nije za njihovo tržište, izvoze nama – istakao je Usorac.
Isto stanje je i sa voćem, dodaje Usorac, naše čak i neubrano propada, a uvozimo ono koje je daleko nekvalitetnije.
– Kada izuzmemo ono malo domaćih proizvoda na našim tezgama, možemo reći da je BiH trenutno najveće smetljište u Evropi kada je riječ o hrani za ljude i stoku. Uvezeni proizvodi, nažalost, samo su “na oko lijepi”, a ustvari su prepuni hemije – naglasio je Draško Banjac.
U “Delta Maksiju” kažu da uvoze samo vansezonsko i tropsko voće i povrće, te da sezonske proizvode kupuju od domaćih proizvođača. Glas Srpske
  PIJACE   MARKETI
Paradajz 2,5 2,15
Paprika 3,50   2,85
Krastavac 2,5 1, 85
Krompir 0,5-2 0,79
Zelena salata 2,5 2,35
Banana 2,5 1,95
Jabuka  2 1,65