Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle je sedmice pao 1,5 odsto, na 89,10 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na 88,253 boda, najniži nivo od decembra 2014. godine.
Pritom je cijena američke valute prema japanskoj potonula 2,4 odsto, na 106,20 jena, našavši se u jednom trenutku na samo 105,545 jena, najnižem nivou u proteklih 15 mjeseci.
Dolar je znatno oslabio i prema evropskoj valuti, pa je kurs evra skočio 1,3 odsto, na 1,2405 dolara, dosegnuvši u jednom trenutku i najviši nivo u tri godine.
Analitičari kažu da je slabljenje dolara posljedica niza uzroka, uključujući procjene da će Washington voditi strategiju slabljenja dolara jer to pogoduje američkim izvoznicima, s obzirom da niži kurs dolara dovodi do povećanja cjenovne konkurentnosti američkih proizvoda na inostranim tržištima.
Uz to, slabljenje dolara posljedica je procjena o rastu proračunskog i trgovinskog deficita u SAD-u, nakon nedavnog velikog smanjenja poreza i povećanja državne potrošnje.
“Rast tih deficita pritisnuo bi američku valutu. MMF procjenjuje da rast proračunskog deficita za 1 odsto vodi do 0,6-postotnog povećanja deficita SAD-a u platnoj bilanci. A to znači da bi ta dva deficita do kraja decenije mogla dosegnuti 7 odsto BDP-a, što bi sve trebalo financsirati novcem iz inostranstva”, objašnjava Mark McCormick, strateg u tvrtki TD Securities.
Do slabljenja dolara došlo je u trenutku kada su prinosi na američke državne obveznice poskočili na nove najviše nivoe u četiri godine, budući da su podaci o inflaciji pokazali veći rast cijena u januaru nego što se očekivalo poduprijevši očekivanja da će američka centralna banka pojačati tempo zaoštravanja monetarne politike i moguće podići kamatne stope i u četiri navrata tokom ove godine.
Takva kretanja mnoge su analitičare zbunila jer viši prinosi na američke državne obveznice inače povezuju sa snažnijim dolarom.
Analitičar banke ING Chris Turner kaže da bi se prekid uobičajene povezanosti u kretanjima prinosa na američke državne obveznice i kursa dolara mogao objasniti time da su prinosi ojačali uslijed zabrinutosti u vezi proračunskog deficita, a ne zbog inflacije.
Američka je valuta pod pritiskom i zbog toga što je sve jasnije da američka centralna banka više neće biti jedina velika banka u svijetu koja zateže monetarnu politiku.
To se u ovoj godini očekuje i od drugih velikih centralnih banaka, prvenstveno evropske, koja bi mogla ukinuti dugogodišnje poticajne mjere. SEEbiz