NJUJORK – Na svjetskim tržištima vrijednost dolara je prema korpi valuta prošle nedjelje pala jer su japanske vlasti intervenisale na tržištu, nakon što se kurs američke valute, po prvi put nakon 32 godine, probio iznad 150 jena.
Indeks dolara, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle nedelje oko jedan odsto, na 111,90 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 1,45 odsto, pa je cijena evra dosegnula 0,9860 dolara.
Iako su japanske vlasti duže vrijeme prijetile intervencijom na tržištu zbog drastičnog slabljenja jena, kurs dolara probio se u petak, po prvi put od 1990. godine, iznad nivoa od 150 jena.
Zbog toga su tog dana japanske vlasti konačno intervenisati tržištu prodajući dolare. Zbog toga je u jednom trenutku kurs dolara pao na samo 144,50 jena, no kasnije je ipak nadoknadio dio gubitaka.
„Mnogi su očekivali da će japanske vlasti intervenisati kada kurs dolara premaši nivo od 150 jena. To se i dogodilo, i to u petak uveče kada su se dileri na londonskom tržištu već spremali za vikend i kada je likvidnost bila niska. Čini se da je intervencija zamišljena tako da nanese najviše štete onima koje japanske vlasti nazivaju špekulatorima“, kaže Mazen Issa, valutni strateg u tvrtki TD Securities.
Jen je već nedeljama pod pritiskom jer japanska centralna banka i dalje vodi vrlo labavu monetarne politiku, za razliku od američkog Feda i većine ostalih centralnih banaka u svijetu koje zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.
Evro ojačao
Dolar je oslabio i prema evru, kao i većini drugih evropskih valuta, što je posljedica smirivanja britanskog finansijskog tržišta, nakon što je britanska vlada odustala od kontroverznog plana smanjenja poreza bogatijima, a povećanja državnog zaduživanja.
Ali, politička kriza u Britaniji daleko je od smirivanja jer je premijerka Liz Truss prošle nedelje podnijela ostavku, pa se traži novi čelnik Konzervativne stranke i vlade. Blic
Dolar je pod pritiskom i zbog toga što se, prema izvještaju Wall Street Journala, neki čelnici Feda zalažu za usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa.
Doduše, i dalje se procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova. No, u decembru bi povećanje moglo biti blaže.
Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je za WSJ da je vrijeme da se počne razgovarati o usporavanju tempa povećanja kamata kako bi se izbjegao pad ekonomije.
Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, ponovio je, pak, svoje stajalište da bi Fed trebao povećati kamate na otprilike 4,5 odsto do početka iduće godine, a potom ih držati na tom nivou. Blic