BANJALUKA, Pojedini poslodavci u RS koji su postali vlasnici nekad velikih državnih preduzeća ili su stvorili nova preduzeća, kao statusne simbole posjeduju kuće na točkovima – skupocjene automobile, brojne nekretnine, a istovremeno neredovno plaćaju poreze, doprinose i isplaćuju plate radnicima.
Rekao je ovo u intervjuu “Glasu Srpske” ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić.
– To je znak za pojačan rad inspekcijskih organa, jer je očigledno da negdje postoji problem koji treba rješavati – rekao je Đokić.
* Da li Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS priprema posebne prijedloge s ciljem smanjenja broja radnika na “crno”?
ĐOKIĆ: U Vladi RS smo utvrdili nekoliko zaključaka, među kojima je i pojačan rad inspekcijskih organa u naplati poreza i doprinosa. Ta aktivnost se odnosi na Inspektorat RS, Poresku upravu RS, kao i bolju koordinaciju sa inspekcijskim službama u opštinama. Na posebnoj sjednici Vlade, u tom smislu, inspekcijski organi bi trebalo da dobiju konkretna uputstva i očekujem da će Inspektorat i Poreska uprava sačiniti akcioni plan o pojačanom radu inspekcijskih službi u ovoj oblasti. Naš je cilj da pojačanim inspekcijskim radom poslodavce koji nezakonito obavljaju djelatnosti, mjerama prinude obavežemo da poštuju zakon i izvršavaju zakonom predviđene obaveze, plaćaju poreze i doprinose i isplaćuju redovno plate radnicima. Smatram da pojačan inspekcijski rad ima smisla, pogotovo prema poslodavcima koji imaju uslove da redovno izvršavaju obaveze prema državi i radnicima.
* Mnogi povećanje broja radnika na “crno” pravdaju lošim poslovanjem zbog poreske politike u RS. Šta Vi kažete?
ĐOKIĆ: Posmatrajući region, RS još ima povoljniju poresku politiku i manja opterećenja za privredu, što znači da je vlast RS stvorila povoljniji ambijent za rad privrednih subjekata. Ipak, uočavamo i pojavu da se određen broj privrednika žali da su im obaveze veće od realnih mogućnosti, što, naravno, mogu da razumijem, jer sam svjestan da je svjetska ekonomska kriza proizvela i negativne efekte po privredu RS i da je došlo do pogoršanja opštih uslova privređivanja, naročito za izvozno orijentisana preduzeća i ona koja su sarađivala sa inostranim kompanijama. Tu moramo imati razumijevanja i biti krajnje korektni u ocjenjivanju stanja. S druge strane, postoji i određeni broj privrednih subjekata u RS koje kriza nije drastično pogodila i koji su nastavili normalno da posluju ili čak povećali obim aktivnosti. Iz tog razloga smatram da nemaju razloga da se žale na poreska opterećenja. Kada ostvarimo potpunu privrednu stabilnost u RS, vjerovatno će se donositi i drugačije odluke i smanjivati poreska opterećenja, kao što smo to u nekim ranijim vremenima i činili.
* Kako ocjenjujete inicijativu Saveza sindikata RS za uvođenje krivične odgovornosti za poslodavce koji ne isplaćuju redovne plate i doprinose radnicima?
ĐOKIĆ: Treba biti vrlo oprezan kod razmatranja ovih pitanja i eventualne izmjene Krivičnog zakona, zato što u sadašnjim uslovima poslodavac nije samo država. Glavnina kapitala se nalazi u privatnom sektoru. Država može svojim mjerama da utiče na odluke i ponašanja poslodavaca kada raspolažu kapitalom koji je u njenom vlasništvu. Prema privatnom sektoru treba pristupiti krajnje promišljeno, ali i odlučno i najopasnije bi bilo ako bi prevelika doza pritiska na poslodavce rezultovala njihovim otporom koji bi se manifestovao zatvaranjem preduzeća i otpuštanjem radnika. Treba praviti veliku razliku između onih koji vrše utaju poreza i drugih obaveza, od onih koji to ne rade, ali u određenom trenutku nemaju dovoljno novca da na vrijeme izvršavaju svoje obaveze.
* Nedavno smo imali primjer u firmi “Lijanović”, gdje radnici u Laktašima mjesecima nisu primali plate, doprinosi im nisu uplaćivani godinama, a vlasnici firme su ministri u Vladi FBiH?
ĐOKIĆ: Svakako da prema poslodavcima koji su aktivni u političkom životu zemlje, posebno onima koji su u institucijama vlasti, i koji moraju biti najbolji, država treba bez kompromisa da primjenjuje sve zakonom predviđene mjere. U posljednje vrijeme pojedini poslodavci u RS, ali i u BiH, koji su postali vlasnici nekad velikih državnih preduzeća ili su stvorili nova preduzeća, kao statusne simbole posjeduju kuće na točkovima – skupocjene automobile, brojne nekretnine, a istovremeno neredovno plaćaju poreze, doprinose i plate radnicima. Ne sporim da oni koji su legalno zaradili novac imaju pravo da ga ulažu gdje hoće, ali imamo primjere da poslodavci na kraju godine zvanično iskažu malu finansijsku dobit, a istovremeno kupuju skupe automobile i grade poslovne objekte. To je znak za pojačan rad inspekcijskih organa, jer je očigledno da negdje postoji problem koji treba rješavati.
* Kada je u pitanju Zakon o pravima boraca RS, očekujete li da će se uspjeti iznaći zajedničko rješenje, kojim bi bili zadovoljni i predlagač zakona i Boračka organizacija?
ĐOKIĆ: U Ministarstvu sa velikom pažnjom radimo sa svim članovima radne grupe koji su ujedno i predstavnici najvažnijih boračkih organizacija u RS. I do sada smo njihove određene prijedloge uvrstili u novi zakon o pravima boraca. Teškoća za Vladu, pa i za boračku populaciju, jeste to što oni traže više novca za svoja prava i veći obim prava. I mi to kao vlast i razumijemo, ali objektivne mogućnosti u kojima danas ekonomsko-finansijski živi RS nisu takve da nam daju prostora da širimo obim prava, niti da za njih možemo obezbijediti više novca. Ono što u ovom trenutku predstavlja veliki problem jeste da se zahtjevi boračkih organizacija svode na to da obezbijedimo više finansijskih sredstava, novih 220 miliona, pored sadašnjih 250 miliona KM koje se izdvajaju iz budžeta za finansiranje različitih prava boračke populacije. Ako bi prihvatila takve zahtjeve, RS bi se našla u vrlo teškom finansijskom položaju.
* Kada bi se ovaj zakon mogao naći u proceduri?
ĐOKIĆ: Imamo obavezu prema Narodnoj skupštini RS da ovaj zakon dostavimo u formi nacrta za drugu oktobarsku sjednicu, koja će vjerovatno biti održana 25. ili 26. oktobra, tako da smatram da još imamo vremena da se o ovim pitanjima usaglašavamo.
Šteta
* Imate li procjene koliko je budžet RS oštećen zbog povećanja broja radnika na “crno”?
ĐOKIĆ: Teško je prostom analizom doći do tog podatka. Zato se ne bih ni upuštao da kvantifikujem koja je to vrijednost, ali ako govorimo o procjeni od oko 80.000 radnika na “crno”, onda to predstavlja višemilionski iznos koji nije prihod države. Glas Srpske
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
krpimo rupe, ili pravimo sistem na (pogrešnom) terenu ? 🙂
Bilo bi stvarno lijepo da za promjenu i inspektori pocnu zaradjivati svoje plate koje uopste nisu male,,,
Inspektori bi ,za promjenu trebali raditi za platu,a ne dobijati je dzaba a,baksis koji uzimaju od biznismena da ih ne bi kaznjavali,koliko bi trebalo dijeliti sirotinji. uz pomoc inspektora onivrse utaju poreza ,drze neprijavljene radnike,varaju i narod i drzavu.