Dok tonu, Željeznice RS daju 70.000 KM za promociju

DOBOJ – Željeznice Republike Srpske su početkom decembra ove godine potpisale ugovor o medijskom oglašavanju vrijedan 69.900 KM bez PDV-a sa firmom Megavision d.o.o. Banja Luka. Ugovor je zaključen na period od 12 mjeseci, a posao je dobio jedini ponuđač koji se javio na tender.

Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada se Željeznice suočavaju sa ozbiljnom finansijskom krizom, ukidanjem većine putničkih linija i neizvjesnim platama za radnike.

Firma Megavision d.o.o., a o kojoj je portal Gerila pisao u nekoliko navrata, prema dostupnim podacima posluje gotovo isključivo sa javnim institucijama i javnim preduzećima.

Ugovor sa Željeznicama RS nije izolovan slučaj, a prema informacijama sa specijalizovanog portala Akta.ba, agencija Megavision je samo u 2025. godini sa javnim preduzećima u RS sklopila ugovore vrijedne 1.722.000 KM bez PDV-a. Pri tom je u 2024.godini imala samo jednog zaposlenog u 2024. godini, dok za 2025. nema podataka o broju zaposlenih.

Gerila.info je ranije objavila da je Megavision dobijao velike poslove u javnom sektoru, uključujući okvirni sporazum Elektro-Bijeljine od 200.000 KM za “usluge medijskog predstavljanja i medijske promocije”, a prije godinu dana dobila je i promotivni posao vrijedan 246.000 KM za “promociju rada Predsjednika Republike Srpske”.

Megavision d.o.o. Banja Luka je agencija koja se u javnosti gotovo isključivo pojavljuje kroz javne nabavke, iako nema sopstveni internet sajt niti profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu koja se bavi promocijom i medijskim predstavljanjem.

Kao vlasnik Megavisiona, prema dostupnim podacima, navodi se firma “KM Media i Komunikacije, društvo sa ograničenom odgovornošću za reklamu i propagandu Banja Luka”, koja se nalazi na istoj adresi kao i “Megavision” – Vladike Platona 3, na kojoj se nalazi Tržni centar “Zenit”, a odgovorno lice, odnosno direktor bez ograničenja, u obje firme je Daliborka Miskin, supruga Drahmija Miskina, dugogodišnjeg člana uprave Alternativne televizije.

Novinari redakcije Gerila obišli su pomenutu adresu u julu ove godine i na prvom spratu, poslije nekoliko advokatskih kancelarija, pronašli jedna vrata na kojima su na običnom papiru odštampana imena čak tri firme, odnosno pomenuti “Megavision” i “KM Media i Komunikacije”, ali i “Trendcode”.

“Trendcode” je firma koja je, prema dostupnim informacijama na specijalizovanom portalu Akta, ranije bila u vlasništvu Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika, dok je direktorica ranije bila Ivana Dodik, supruga Igora Dodika.

Gerila.info je ranije pisala da je Megavision dobijao niz unosnih poslova vrijedne više desetina pa i stotina hiljada KM za poslove promocije i medijskog predstavljanja od javnih institucija i preduzeća u Srpskoj, često kao jedini ponuđač, uprkos minimalnoj kadrovskoj strukturi i skromnim prijavljenim prihodima u pojedinim godinama.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti „Željeznica Republike Srpske“ Dragan Peulić upozorio je nedavno da je stanje alarmantno i da je od ukupno 27 putničkih linija ukinuto čak 17, uključujući i one koje su bile najprofitabilnije. Kako je naveo, ukinut je i voz iz Doboja koji je imao najveći broj putnika i donosio najviše prihoda.

Peulić je rekao i da Vlada Republike Srpske i lokalne zajednice nisu pokazale interes da subvencionišu putnički saobraćaj, za razliku od Federacije BiH, gdje kantoni učestvuju u finansiranju.

„Smatramo da je na djelu sistemsko uništavanje javnih preduzeća u Republici Srpskoj. Vladajuće strukture finansijski i organizaciono urušavaju ova preduzeća na štetu radnika, građana i javnog interesa“, rekao je Peulić.

Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada se javno preduzeće suočava sa ozbiljnom finansijskom krizom, ukidanjem većine putničkih linija i neizvjesnim platama za radnike.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti „Željeznica Republike Srpske“ Dragan Peulić upozorio je da je stanje alarmantno i da je od ukupno 27 putničkih linija ukinuto čak 17, uključujući i one koje su bile najprofitabilnije. Kako je naveo, ukinut je i voz iz Doboja koji je imao najveći broj putnika i donosio najviše prihoda.

Peulić je rekao i da Vlada Republike Srpske i lokalne zajednice nisu pokazale interes da subvencionišu putnički saobraćaj, za razliku od Federacije BiH, gdje kantoni učestvuju u finansiranju. Sindikat, kako je poručio, smatra da je na djelu sistemsko uništavanje javnih preduzeća, koje se finansijski i organizaciono urušavaju na štetu radnika i građana. Plata za novembar, prema njegovim riječima, trebalo bi da bude isplaćena, ali su sve naredne plate neizvjesne.

Direktor Željeznica RS Slađan Jović ove tvrdnje je odbacio kao paušalne.

“Tvrdnje sindikata su paušalne i ne odgovaraju stvarnom stanju. Željeznice Republike Srpske ne kasne sa obavezama i doprinosima, a plata za novembar biće isplaćena u narednim danima”, izjavio je Jović.

On je izjavio da su redukcije reda vožnje izvršene uz saglasnost Vlade Republike Srpske, da su zadržani redovni polasci i da su procijenjeni samo rentabilni pravci. Jović je naveo da Željeznice RS ne kasne sa obavezama i doprinosima, a kao perspektivu preduzeća najavio je modernizaciju i moguće projekte sa švajcarskim i kineskim kompanijama.

U takvom kontekstu, ugovor o oglašavanju od skoro 70.000 KM dodatno otvara pitanje prioriteta u trošenju javnog novca.

Damjan Ožegović, viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency Internationa BiH, u odgovoru na pitanje novinara Gerile kako ocjenjuje ovaj ugovor u trenutku kada se ovo javno preduzeće suočava sa finansijskim kolapsom, kaže da je ptavo pitanje koji su to rezultati Željeznica koje su javno preduzeće sa apsolutnom dominacijom na tržištu u Republici Srpskoj, a koje je i prethodnih godina zaključivalo ugovore o oglašavanju

“S obzirom da je riječ o ugovorima vrijednim desetine hiljada konvertibilnih maraka, Željeznice su trebale prvo utvrditi da li su ove usluge doprinijele poboljšanju poslovanja ili imidža preduzeća, ali s obzirom na to da ovo preduzeće sve više tone u finansijske probleme, čini se kao da je riječ o apsolutno nepotrebnoj potrošnji sredstava“, kaže za Gerilu Ožegović.

On ističe da bi, iz perspektive Zakona o javnim nabavkama, praksa da se poslovi medijskog oglašavanja dodjeljuju firmama koje gotovo isključivo rade sa javnim institucijama i nemaju stvarno tržišno poslovanje, ugovorni organ trrebao sprovoditi provjeru tržišta u svrhu pripreme nabavkei informisanja privrednih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi sa nabavkom, a tu svrhu može tražiti ili prihvatiti savjet nezavisnih stručnjaka, nadležnih organa ili učesnika na tržištu.

„Veliko pitanje je da li su Željeznice iskoristile ovu zakonsku mogućnost. Da jesu, vjerovatno ne bi bila podnesena samo jedna ponuda, i to ponuda ponuđača koji ne posjeduje kapacitete već se gotovo po pravilu oslanja na tuđe ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji. Zanimljivo je da se ozbiljne medijske kuće ne pojavljuju samostalno kao ponuđači, već posredno preko ovog jednog ponuđača, i dakle na taj način ne ubiru cijelu zaradu već stvarna zarada pripada ovom posredniku“, objašnjava on.

Ono što je zabrinjavajuće u cijeloj priči je da je navedena makretinška agencija sa samo jednim zaposlenim u 2024.godini, bez ikakvih tragova postojanja na internetu (nema ni sajt, ni društvene mreže), sklopila samo u 2025.godini ugovore sa javnim preduzećima i institucijama ugovore ukupne vrijednosti preko milion i 700 hiljada KM bez PDV-a.

„Ovdje se svakako može govoriti o sistemskim propustima. Ovakvi ponuđači oslanjajući se na tuđe kapacitete zapravo mogu kvalitetno izvršiti posao, ali je finansijski interes uvijek upitan, odnosno da li su poslovi realno plaćeni, ili su preplaćeni, i zašto ni jedan drugi ponuđač nema finansijski interes uopšte da podnese ponudu. Kako se potencijalno veliki ponuđači, koji raspolažu i ljudstvom i tehnikom, odlučuju da budu uslovno podizvođači, odnosno da oni odrađuju cijeli posao a da drugi uzima dio zarade“, dodaje Ožegović za Gerilu.

Na pitanje koliko je zabrinjavajući obrazac u kojem ista firma godinama dobija poslove od različitih javnih preduzeća i institucija, često bez konkurencije, Ožegović ističe da „ovakav obrazac ukazuje na moguće zabranjeno dogovaranje, jer izostanak aktivne i pravične konkurencije uvijek otvara sumnju na taj način zaključivanja poslova.“

„To je teško utvrditi, ali se čini kao da su usluge medijske promocije zamijenile IT usluge u sistemu javnih nabavki u Republici Srpskoj, gdje se preplaćivanjem usluga javni novac izvlači preko privilegovanih firmi“, kaže Ožegović i dodaje da bi u ovom i sličnim slučajevima ključnu ulogu trebale imati Kancelarije za reviziju javnog sektora i nadležni istražni organi.

„Agencija za javne nabavke nema mogućnosti da ulazi u dubinu, ali jedno od mogućih, a neusvojenih rješenja bi bilo osnivanje posebnog inspektorata u okviru Agencije koji bi se bavio upravo ovim pitanjima“, zaključuje u razgovoru za Gerilu Damjan Ožegović iz TI BiH.

Ugovor od 69.900 KM sam po sebi možda nije najveći u sistemu javnih nabavki, ali u kombinaciji sa stanjem u Željeznicama RS, milionskim poslovima istog ponuđača i hroničnim izostankom konkurencije, postaje još jedan primjer kako se javni novac troši dok se osnovna funkcija javnog preduzeća, odnosno prevoz putnika, sistematski gasi.Gerila