S obzirom na to da je u septembru uslijedilo novo povećanje cijena goriva, očekuje se da će se to ponovo odraziti na potrošačke cijene.
“Teško ćete naći istu cijenu nekog proizvoda ili usluge koja se nije mijenjala u posljednjih godinu dana. Ključna stvar je da je u velikoj većini slučajeva poskupljenje apsolutno bezrazložno. Ta poskupljenja ne možemo vezati za cijene goriva, jer kada gorivo pojeftini na berzi, cijene proizvoda koji su poskupjeli ostanu iste. Ovdje moram upozoriti da i cijene goriva na pumpama ne prate cijene goriva na berzama, kad tamo poskupi, kod nas poskupi momentalno, kad gorivo pojeftini, na pumpama ne pada cijena. Važno je istaći da otprilike pola cijene tog goriva plaćamo državi u ime akciza za pravljenje autocesta i cesta kojih nemamo. Dakle, sve skupa je jedno namjerno haotično stanje kako bi se izbjegla odgovornost za kvalitet življenja i razvoja društva”, kazao nam je Bago.
Ističe kako je druga važna stvar iznos prosječne potrošačke korpe koji je sada blizu 2.000 KM za četveročlanu porodicu.
“Prošle godine u ovo vrijeme je taj iznos bio 1.800 KM, dakle, u ovoj godini nam je potrebno 200 KM više za iste stvari, za iste potrebe. Iznos prosječne plaće je 860 KM, što govori da dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti prosječne potrebe za jednu porodicu i to je ono što je zaista alarmantno i o tome niko ne vodi računa, niti vuče bilo kakve poteze. Ovakav odnos plate i potreba nemamo nigdje, ni u zemljama okruženja niti šire i smatramo da je to jedan od najvećih razloga za napuštanje ovog ekonomskog prostora i nastavljanje života u nekom drugom”, naglasio je Bago.
Iz Ministarstva trgovine FBiH kazali su kako za sada nemaju nikakvih mjera kada je riječ o poskupljenjima, već da ih donose nakon što se poskupljenja dogode. U obzir su uzimali podatke iz mjeseca avgusta.
U Republici Srpskoj povećane su cijene brašna i to dva puta u 15 dana, a očekuje se da će samim tim poskupjeti i hljeb i pekarski proizvodi za 10%.
Prosječna plata u BiH je 891 KM, ali većina građana ima mnogo nižu plaću i primanja, o čemu govore podaci socijalnih službi i brojnih nevladinih organizacija koje dodjeljuju pomoć najugroženijima. Klix.ba