BANJALUKA – Četvorogodišnji mandat Vlade Republike Srpske na čelu sa premijerom Radovanom Viškovićem, koji se približava svom kraju, osim pandemije, ekonomske krize i brojnih afera, obilježila je hronično slaba saradnja sa novinarima i medijskim kućama koji im nisu poslušni i kritički izvještavaju o njihovom radu.
Kolege novinari i urednici za portal CAPITAL pričaju da je ovo nastavak prakse koju je ustanovila prethodna Vlada na čelu odlazećom predsjednicom Željkom Cvijanović, a odlikuju je selektivnost i netransparentnost prema medijima, ignorisanje upita ili odgovaranje na pitanja koja uopšte nisu postavljena, te uobičajena navika da se putem podobnih medija reaguje na objave onih koji izvještavaju kritički.
Novinari su među loše strane ove Vlade, kao i prethodnih, istakli i rijetke konferencije za medije nakon sjednica, a na onim koje i održe, govori se samo o odabranim tačkama dnevnog reda na kojima predstavnici vlasti mogu da se pohvale nekim rezultatima.
Povrh svega toga, Vlada Srpske je, tvrdi urednik portala Buka Elvir Padalović, dobila novog portparola koji je na sebe preuzeo sve, a to je Milorad Dodik.
“Vlada Republike Srpske trenutno ima najboljeg mogućeg PR-a a to je Milorad Dodik koji je preuzeo na sebe gotovo sva obraćanja ove institucije prema javnosti, prema medijima. Prvi najavljuje, prvi saopštava, prvi reaguje. U prevodu, mi trenutno nemamo odnos Vlade Republike Srpske prema javnosti. Imamo samo predizborne aktivnosti čija je svrha da održi postojeće političare na vlasti. To traje gotovo čitavu 2022. godinu”, kaže Padalović.
Priča da gotovo sva istraživanja pokazuju da su se vlasti potpuno zatvorile prema svojim građanima, prema javnosti.
“Čini mi se da nikad manje kontakta imaju novinari sa predstavnicima vlasti i da je vlast sve bahatija u tom, gotovo nepostojećem odnosu. Jedina prilika su izjave za medije, a kada se novinar drzne da nešto upita, dobija salve uvreda, podsmijevanje i slično. Dobiti suvisli odgovor na postavljeno pitanje, gotovo je nemoguće “, tvrdi Padalović.
Dakle, vlast čini se nikad nije bila netransparentnija, kaže Padalović, a istovremeno nikad nije bila ni bahatija u odnosu prema medijima.
I novinari su žrtve neispunjenih obećanja
“To znači i prema građanima. Dešava se da se ekskluzivne, a zvanične informacije dostavljaju samo podobnim medijima, da se pošalju reakcije samo određenim redakcijama i slično. Bojim se da će ovakvo stanje trajati i dalje, ali mi ne smijemo odustajati i moramo insistirati na informacijama i o tome glasno govoriti “, kaže Padalović.
Novinarka Al Jazeere Balkans Ljiljana Smiljanić kaže da je konkurencija između Viškovićeve i Cijanovićkine Vlade žestoka kada se govori o netransparentnosti i nesaradnji sa medijima.
“Žalili smo se mi i Cvijanovićki dok je bila premijerka, a i Viškoviću. Govorili smo im da bi bilo dobro da poslije svake sjednice Vlade bude organizovana konferencija za novinare, da je važno da znamo ko će na tu konferenciju doći i koje će tačke dnevnog reda će biti zastupljene. Nažalost, presova nema često, a i kada ih ima, ne znamo ko dolazi”, kaže Smiljanićka.
Iz njenog ličnog iskustva, priča, saradnja zavisi od ministarstva i osobe koja je zadužena za odnose sa javnošću. Sa nekima od njih nema problema da se dogovori snimanje izjava, a sa drugima može samo pisana forma. Neki čekaju krajni rok od dvije sedmice da odgovore, bez obzira na pozive, opomene i upozorenja na rokove. Na kraju, kada stigne odgovor, kaže, često se dešava to nisu pitanja koja je postavila, ali više nema vremena da se bavi time.
“Kada god smo ukazivali na lošu saradnju sa medijima, dobijali smo obećanja da će biti riješeno, ali to se nikada nije desilo. Dešava mi se da pošaljem pitanja i ne dobijem odgovore, a onda ih objavi, recimo, državna agencija i to onim redoslijedom kojim sam ja pitala. Selektivno daju informacije, a izjave su često rezervisane samo za odabrane. To smo vidjeli za vrijeme pandemije kada je ministar zdravlja u jednoj veoma problematičnoj situaciji dao izjavu samo RTRS-u i Srni. Kada smo pitali zašto nismo mogli da prisustvujemo i mi, dobili smo odgovor da nismo tražili izjave, što naravno nije bilo tačno”, rekla je Smiljanićka.
Javni servisi, kaže ona, često objave čak reakciju na neki tekst ili prilog koji uopšte nije emitovan ili objavljen kod njih. Problem je što misle da to što će objavom u njima naklonjenom mediju umanjiti štetu.
Odgovorili ili ne, novinari od kritikovanja vlasti neće odustati
“Neće, ja ću svoj prilog uraditi odgovorili oni ili ne. Uvijek govorim portparolima: Kada vas novinari nešto pitaju, oni to ne rade zato što ne znaju, već provjeravaju. Već sve znaju i vama daju priliku da kažete svoju stranu priče. Iskoristite je. Prilog ili tekst će ići. Kako ćete vi tu izgledati, do vas je”, kaže Smiljanićka.
Dio novinara se, kaže, žali na ove probleme, iz Vlade često obećavaju rješenje i sve ide ukrug. Pritisnuti rokovima, novinarima ne ostaje previše vremena za te probleme.
“Bez obzira na sve, mediji ipak objavljuju veoma bitne informacije. Uvijek kontaktiramo, pitamo i provjerimo. To je dio našeg posla i na to možemo da utičemo, na njihov odgovor ne možemo. Ne bih rekla da to stvara neke pretjerane probleme, barem ne onima koji su uporni. Nađemo mi način”, kaže Smiljanićka.
Novinari i urednik portala Instinito Željko Raljić kaže da aktuelna vlada premijera Radovana Viškovića ni po čemu ne odstupa od prakse njegovih prethodnika, a to je da premijer održi mjesečnu ili godišnju konferenciju za novinare, na kojoj bi bili predstavljeni rezultati rada vlade.
“Godinama unazad nema ni u svijetu uobičajene prakse da se obilježi 100 dana rada Vlade. Na upite se odgovara rijetko i šturo, a novinari su u prilici da postave pitanja resornim ministrima samo kada se nađu na nekom događaju u organizaciji izvršne vlasti. To se naravno ne odnosi na javni RTV servis i medije bliske vlasti, na kojima ti ministri redovno gostuju i odgovaraju na unaprijed dogovorena pitanja”, kaže Raljić.
Prihvataju samo pohvale
Informisanje javnosti o radu izvršne vlasti je obaveza medija, ali i njih samih, priča Raljić i dodaje da, nažalost, takva praksa izostaje jer oni jednostavno ne žele kritike, već samo pohvale.
“Razlozi su višestruki: netransparentno trošenje javnog budžetskog novca kroz sumnjive javne nabavke i brojne greške često suprotne zakonima. U jeku najveće krize izvršna vlast se razbacuje novcem građana, pa i sada u vrijeme izborne kampanje. Mnoge sumnjive nabavke su već realizovane, a za neke će ponude biti otvorene dan nakon izbora. Narodski rečeno, troše kao da im je zadnje”, kaže Raljić.
Kada govorimo o odgovornosti medija i novinara, ona je velika i zadužena za blagovremeno i objektivno informisanje javnosti.
“Ne bih rekao da novinari, barem ne većina, odobravaju ovakav odnos vlasti prema njima. Prije bih rekao da neki prećutkuju i ignorišu istinu, dok su mnogi i dalje na strani istine i kritički se odnose prema ovoj vlasti. Nadam se da će tako biti i u budućnosti. Vlast je tu da bude servis građana i da odgovara za sve loše, a bude nagrađena za sve što je dobro urađeno”, kaže Raljić.
Urednik portala CAPITAL Siniša Vukelić kaže da je ova Vlada najnetransparentnija od 2006. godine. Nakon, skoro četvrt vijeka, idemo unazad po pitanju javnosti rada, kaže on.
“U prvom mandatu Milorada Dodika 1998. godine sjednice Vlade su bile otvorene za javnost i novinare. Danas, nakon 24 godine, poslije svake sjednice Vlade se ne održavaju konferencije za novinare, u saopštenjima se obrađuju samo “lake” tačke sa dnevnog reda sjednica, materijali koji su usvojeni se čuvaju kao najveća svjetska tajna, izjave se daju samo odabranim medijima, a svi ostali upiti se bahato ignorišu“, kaže Vukelić.
Ističe da se ministri osiono ponašaju i sa predstavnicima medija razgovaraju uvredama, koje je nedavno i sam premijer pokazao odgovarajući na pitanja novinara N1.
“To je nedopustiv način ponašanja predstavnika najviše izvršne vlasti. Većini ministara iz ovog saziva novinari neće upamtiti ni ime, a posebno ne po nekom kvalitetnom, kreativnom radu ili pokrenutom projektu“, kaže Vukelić.
Svoju priliku da prokomentarišu saradnju sa medijima dobili su i u Vladi Srpske. Poslali smo im pitanja u kojima smo zatražili da nam kažu da li su zadovoljni i kako oni sami ocjenjuju svoj rad sa predstavnicima javnosti i da li su nešto prepoznali kao problem, ali na naša pitanja još nismo dobili odgovore.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
Ovaj tekst je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost Udruženja za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta i poslovnog portala CAPITAL.ba, i ne odražava nužno stavove Evropske unije.
Projekat Safe news podržan je u okviru programa podrške „Safejournalists.net“.
