DOBOJ, Dva mjeseca nakon poplave još nije poznato kakvo je stanje u dobojskoj privredi, odnosno koliko je preduzeća poplavljeno i kolika je pričinjena šteta.
Srećko Stojaković, direktor Privredne komore regije Doboj, navodi da u ovoj instituciji ne raspolažu informacijama o broju poplavljenih preduzeća i nastaloj šteti, jer su za formiranje takvih evidencija zaduženi organi uprave, kako lokalne, tako i državne.
“Privredna komora RS je odmah nakon poplave uputila jedan upitnik, direktno iz Banjaluke svim privrednim subjektima, pa i sa našeg područja, i oni su te upitnike popunjavali, tako da određeni spisak postoji u Banjaluci”, kazao je Stojaković.
On je dodao da su se privrednici nakon poplave obraćali Privrednoj komori regije Doboj, ali ne samo zbog štete koju su pretrpjeli, nego i zbog uobičajenih procedura koje se odnose na njihovo poslovanje.
“Oni su se tu pojavljivali tražeći različita dokumenta, potvrde, ovjere, ono što oni inače koriste, a s obzirom na to da je Privredna komora djelimično poplavljena, proces poslovanja je nastavljen u nepoplavljenom dijelu, i to je rađeno uredno kao i dosad”, rekao je Stojaković.
Popis štete nastale u privredi započeo je prošle sedmice, a dokle se stiglo i koliko će još trajati, nismo uspjeli saznati jer nam je u Administrativnoj službi grada Doboja rečeno da Dragan Pavlić, predsjednik Komisije za popis štete, nije u Doboju.
Prije skoro mjesec dana u Administrativnoj službi grada baratano je podatkom da je šteta na 500 privrednih objekata, 200 zanatskih radnji i stotinu ugostiteljskih objekata oko 150 miliona KM, a da se neka od preduzeća moraju suočiti i sa višemilionskim iznosima štete.
Mnoga preduzeća, poput Tvornice kompresora i pneumatskih alata “Trudbenik” i njegovih oko 150 radnika, su i prije poplave bila u velikim problemima, kaže Milenko Stanojević, predsjednik Sindikata regije Doboj, a sada su se uglavnom posvetili otklanjanju posljedica vodene stihije.
“Oni imaju, koliko znam, nekoliko skupih mašina, posljednje generacije, ali su pokvarena elektronska kola, a softver treba izraditi”, kazao je Stanojević.
On je dodao da od ovdašnjih privrednih subjekata jedino nije poplavljena Tvornica konstrukcija i stubova u Rudanci, kod Doboja, ali napominje da je ona bila u teškom stanju i prije poplave.
Tekstilna fabrika “Premier” zasad je jedina uspjela da nakon poplave pokrene dio proizvodnje, i to u radničkom restoranu na spratu objekta. Uspjeli su i s partnerom iz Njemačke da dogovore probni posao, isporuku 5.000 komada pantalona za tamošnje željeznice.
“Mogli bismo isporučiti i deset puta više, i to bi značilo siguran posao u narednih osam mjeseci, ali bez sanacije proizvodne hale i mašina teško. Da bismo nabavili opremu i zaposlili 250 radnika u našem projektu koji bi se isplatio za tri godine, planirali smo 860.000 KM”, ističe Rankica Panić, vlasnica preduzeća.
Posljedice poplave najviše su osjetili radnici u trgovini i ugostiteljstvu, upozoravaju u dobojskom sindikatu, i u toj oblasti je, prema nezvaničnim informacijama, bez posla ostalo oko 1.500 radnika.
Slađan Jović, v.d. načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti, podsjetio je da je oko 250 privrednika od ukupno 1.100 registrovanih u Doboju, započelo proceduru odjave svojih radnji, koja je privremena, i trajaće do kraja sanacije poslovnih objekata.
“Mi već imamo neke privrednike koji su sanirali svoje objekte, i koji se javljaju, a većina privrednika koji su pokrenuli proceduru odjave, koja u vanrednoj situaciji može da traje dvije godine, to je učinila do kraja godine”, rekao je Jović, te dodao da se uglavnom radi o zanatskim i ugostiteljskim radnjama. Nezavisne novine
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba