BANJALUKA, Nova banka a.d. Banja Luka u 2009. godini premašila je plan poslovanja, povećala prihode, smanjila troškove, animirala dosta novih klijenta, a dobit koju iskaže u finansijskom izvještaju biće usmjerena u kapitalno jačanje banke.
– Na taj korak odlučili smo se zbog situacije na tržištu i efekata svjetske finansijske krize, koji su negativno uticali na privredne subjekte i ekonomske pokazatelje u BiH. Mnogi ugledni svjetski analitičari smatraju da ove godine nećemo prebroditi krizu, i sasvim je normalno da u takvim uslovima banka kapitalno ojača – objašnjava zamjenik direktora Nove banke a.d. Banja Luka, Milan Radović. On ističe da je jedan od najpozitivnijih događaja iz prošle godine bio taj što je Nova banka, zajedno sa šest najlikvidnijih preduzeća iz BiH, uvrštena na zajednički indeks na Bečkoj berzi.
Koje mjere ste preduzeli u ublažavanju posljedica krize?
RADOVIĆ: Povećali smo prihode agresivnim nastupom na tržištu, za razliku od nekih drugih banaka u BiH, koje su određeno vrijeme stajale u mjestu. Smanjili smo troškove poslovanja, dok smo s druge strane prikupljali jeftinije depozite, čime smo smanjili kamate.
Koliko imate klijenata?
RADOVIĆ: Imamo oko 2.500 privrednih subjekata i oko 30.000 fizičkih lica koji koriste najmanje tri usluge Nove banke.
Koliko ste plasirali sredstava IRB RS?
RADOVIĆ: Do sada smo plasirali oko 111 miliona KM kreditnih sredstava Investiciono-razvojne banke RS i veći dio tog novca otišao je u ruke privrednika. Osim toga, Nova banka je plasirala najviše sredstava po osnovu kreditne linije za mikrobiznis u poljopriredi. Kada su u pitanju stambeni krediti, ispred nas je jedino Hipo Alpe Adria banka. Sredstva IRB RS vrlo su povoljna zbog niskih kamatnih stopa i dugih rokova otplate. Njihov značaj jeste veliki, posebno ako se uzme u obzir da je kamatna stopa na kredite IRB RS od 5,4 odsto niža od stope inflacije u BiH.
Kamatne stope na stambene kredite u BiH kreću se od devet odsto pa naviše, dok su na kredite IRB RS dva ili tri puta manje, s rokom otplate do 20 godina. Osim toga, postojeće obaveze mogu se iz kreditnog plasmana privrednih subjekata refinansirati do 60 odsto. Smatram da su sredstva od privatizacije pametno upotrijebljena kroz postojeći model IRB RS. Na primjer, Razvojna banka FBiH plasira sredstva bez učešća komercijalnih banaka, što se pokazalo neefikasnim. U Republici Srpskoj rizik plasmana snose komercijalne banke, pa su opreznije u plasiranju sredstava.
U toku je formiranje Garantnog fonda RS, čiji će zadatak biti da preduzetnicima pruži dodatne instrumente obezbjeđenja prilikom apliciranja za kredit. Jedno od spornih pitanja bilo je kako da država garantuje za privatni sektor?
RADOVIĆ: Država može da se zaštiti tako što će sagledati značaj preduzeća koje traži garancije, i da, ukoliko odluči da garantuje, omogući sebi ulazak u strukturu upravljanja preduzećem, jer je to jedini način da to preduzeće kasnije postane državno.
Možemo li očekivati smanjenje kamatnih stopa?
RADOVIĆ: Treba posebno posmatrati kredite iz linija za koje postoji manja mogućnost korigovanja kamatnih stopa, jer se one definišu ugovorom između kreditora i banke, i komercijalno kreditiranje. U ovom drugom slučaju postojala bi mogućnost smanjenja kamatnih stopa, ali samo ukoliko dođe do prethodnog smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite. Ako uzmete u obzir činjenicu da je kamatna stopa na dugoročnu štednju pet i po odsto ili čak veća, jasno je da efektivna kamatna stopa ne može biti manja od devet odsto. Neophodno je što više promovisati štednju, jer je blizu milijardu KM izneseno iz banaka prošle godine i taj novac treba vratiti. Vrijednost nekretnina nije pala u toj mjeri da bi građani svoj novac preusmjerili u nekretnine kao siguran oblik ulaganja sa manjim prinosom. Jednostavno, uplašili su se da ne dođe do sloma bankarskog sektora, pa su novac odnijeli kući. Moram istaći da je bankarski sektor prošle godine bio vrlo stabilan, i da nijedna banka nije imala problem s likvidnošću. Za cijelu ekonomiju najvažnija je stabilnost bankarskog sektora. Ukoliko se taj sektor poremeti, kompletni novčani tokovi u državi krenu pogrešnim smjerom.
Na koji način treba pomoći privrednicima da prebrode krizu?
RADOVIĆ: Problem svih preduzeća jesu smanjena obrtna sredstva, odnosno udar na likvidnost. Privrednici su investirali u svoje djelatnosti očekujući da neće doći do pada poslovanja, međutim kriza je dovela upravo do toga, pa privrednici ne mogu da servisiraju obaveze koje su ranije preuzeli. Banke pokušavaju da restrukturišu kredite i da klijentima olakšaju otplatu. Nova banka u proteklom periodu zaista je bila partner svojim klijentima i zajedno smo rješavali probleme s kojima su se susretali.
Savjetovali smo ih da koriste povoljna sredstva IRB RS, iako to za nas znači manju maržu. Međutim, nama je stalo da imamo stabilnog klijenta.
Da li je bilo mnogo zahtjeva za stavljanje moratorijuma na kredite?
RADOVIĆ: Nije bilo mnogo zahtjeva fizičkih lica, a sada tu mogućnost imaju i privrednici, i to bez pogoršanja kategorizacije kredita. To je vrlo bitno, jer ako mi izdvojimo veće rezerve za klijenta onda nam se manje isplati da radimo reprogram kredita.Fokus
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Milane, kako Tebi Goran pusti glavnu riječ. To nije svojstveno za njega.
Ma, neće covjek da se eksponira. Bolje je da pusti ovog lika.