BEOGRAD, Sve manje para nam ostaje za prodavnicu. Hroničan manjak u džepu i poskupljenje gotovo svih proizvoda i komunalija uslovio je i pad prosječne kupovine u Srbiji. Za posljednje tri godine prepolovljeni su prosječni računi u trgovinama, dok je na godišnjem nivou, prema gruboj procjeni taj pad 15 odsto.
I statistika potvrđuje da su kase prodavaca sve praznije i da kupci troše sve manje para za osnovne dnevne potrepštine. Pazari se najčešće hljeb, mlijeko, jogurt, povrće, brašno, jaja, kafa.
– Trgovcima sada u prosjeku ostavim oko 600 dinara, manje nego prošlog septembra, a za istu sumu lani sam mogla više namirnica da priuštim – kaže Mirjana J., domaćica.
Prema zvaničnoj statistici, mjesečno iz kućnog budžeta za hranu i piće odlazi oko 27.000 dinara, ali kada bi zarade to dozvoljavale, trpeza bila bi mnogo bogatija. Statističke brojke, međutim, slaba su utjeha za gotovo milion nezaposlenih ili pak radnike, koji mjesečno zarade između 15.000 i 20.000 dinara. Za njih je i mlijeko luksuz, što potvrđuju i sve češća istraživanja tržišta.
Prosječna kupovina u supermarketima iznosi od 530 do 650 dinara, dok je u hipermarketima ta suma za četiri do pet puta veća. Pazari u velikim marketima sada su od 2.000 do 3.000 dinara, gotovo 50 odsto niži nego 2009. godine. Promet u maloprodaji od početka ove godine, u odnosu na isti period lani, niži je za čak 14,6 odsto, sa daljom tendencijom pada.
Plate i izdaci
Zaposleni Srbi u prosjeku kući mjesečno odnesu oko 39.000 dinara, što nije dovoljno da se pokriju izdaci jedne porodice. Nedostaje još oko 17.000 dinara, odnosno 40 odsto zarade. Hrana je i dalje najveći izdatak, ali domaćinstvima svakog mjeseca stižu računi i za komunalije, struju, vodu, prevoz, internet, kablovsku, fiksni i mobilni telefon, vrtić. Novosti
Dnevni pazar od šest evra
