BEOGRAD, U Srbiji za sada, iako se godinama najavljuje, ne posluje nijedan pravi diskontni lanac, koji bi ponudio u prosjeku za petinu niže cijene hrane, ali i “zaoštrio” tržišnu utakmicu.
Potrošačima bi proizvodi za svakodnevnu potrošnju, prije svega osnovne životne namirnice, bili prodavani po znatno pristupačnijim cijenama, kao što to rade u Evropi “Lidl” i “Aldi”. Jedan od tih lanaca osnovao je preduzeće prije tri godine u Srbiji, ali kupcima još nisu otvorili svoja vrata.
U okruženju, inače, posluje nekoliko diskontnih lanaca. Recimo, osim “Lidla”, u Bugarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj prisutan je Kaufland, u Mađarskoj, Sloveniji i Grčkoj posluje njemački “Aldi”, u Mađarskoj Kora.
Njemački internacionalni lanac “Lidl” registrovao je firmu u Srbiji krajem 2010. godine, ali ne precizira kada će otvoriti prodajne objekte. Jedino je poznato da su kupili zemljište u nekoliko srpskih gradova i da će istovremeno otvoriti sve svoje maloprodajne objekte. “Lidl” planira da uloži u narednom periodu oko pet miliona evra na ovdašnje tržište. Prvi korak je već napravljen – kupovina zemljišta u sedam gradova – Zrenjaninu, Subotici, Valjevu, Novom Sadu, Nišu, Smederevu, Beogradu.
– Poslovna politika kuće predviđa da se prvo kupe i opreme lokacije, a potom da se gotovo u isto vrijeme otvori više objekata – kažu u predstavništvu te kompanije u Beogradu, ali ne preciziraju kada bi do toga moglo da dođe.
Diskonteri se trude da njihovi maloprodajni objekti i kompletna operativa budu mnogo jeftiniji. Njihovi objekti su skromni, potrošači uglavnom sami otvaraju kutije i bez ičije pomoći biraju robu. Recimo, ne šire svoj asortiman na 50 vrsta čokolada, već prodaju samo dvije-tri, koje kupuju u mnogo većim količinama, pa kod dobavljača dobijaju povoljnije uslove u nabavci, što se kasnije prenosi na potrošače.
– Diskonteri mogu da prodaju robu po znatno nižim cijenama, jer nabavljaju robu jeftinije i koncentrisani su na manji broj artikala u okviru jedne grupe – kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača. – Prave tendere za dobavljače iz cijelog svijeta i angažuju onog ko im je, na primjer, najpovoljniji.
U korpi plata i po
Prosječna plata u Srbiji od 450 evra, iako je za posljednjih godinu dana osjetno povećana, prilično je opterećena brojnim izdacima. Prosječna porodica, prema statističkim proračunima, na hranu troši oko 43 odsto zarade, oko 25 odsto “odlazi” na komunalije, još oko 15 odsto treba izdvojiti za troškove prevoza. Za kupovinu obuće, odjeće, školskog pribora gotovo da ne ostaje ništa.
Robne marke
Moderni diskonti zadržali su akcenat na kvalitetu, imaju niži nivo usluge, ograničen asortiman, što ostavlja prostor za niže cijene. U diskontnim lancima, po pravilu, ogromno je učešće proizvoda sopstvene trgovinske marke, što znatno pojeftinjuje proizvod. Novosti