BEOGRAD, Dinarski krediti jesu pojeftinili, ali je pad kamata ipak mogao da bude veći. Najviše zahtjeva bankama u Srbiji podnosi se za kredite u dinarima, jer ni za gotovinske ni za potrošačke dinarske kredite nije potrebno polaganje ni depozita ni učešća. To ih čini atraktivnim. Najpopularniji su keš zajmovi, koji su i dalje najskuplji i za koje je kamata od 18,5 do 26 odsto.
Potrošački krediti su nešto jeftiniji, sa kamatom od 17,5 do 25 odsto.
Iako ih ima u ponudi, za dinarske stambene kredite niko se ne odlučuje jer je njihova prosječna kamatna stopa, uprkos tome što je najniža od svih zajmova u dinarima, visokih 14,72 odsto. Ovi dugoročni krediti, za razliku od potrošačkih i gotovinskih, kamata za kreditne kartice i dozvoljenog minusa, nisu pojeftinili.
Trend pada kamatnih stopa za pozajmice u dinarima je od 2010. godine, a mada je kurs dinara stabilan, inflacija u planiranim okvirima, to su potrebni, ali i ne i dovoljni uslovi da kamatne stope za zajmove u dinarima budu znatnije niže.
– Za znatno smanjenje kamatnih stopa neophodni su i bolji kreditni rejting zemlje, makroekonomska stabilnost u dužem vremenskom periodu, smanjenje regulatornih zahvatanja, ali i efikasniji bankarski sektor. Ipak, kamatne stope na dinar su danas niže u poređenju sa istim periodom prošle godine- kaže za „Blic“ Zoran Petrović, predsjednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke.
On podsjeća da je izazov voditi monetarnu politku u zemlji sa visokom stopom evroizacije, ali i uz izazove koji dolaze iz okruženja.
– Očekivanje je da će se trend postepenog smanjivanja referentne stope produžiti i dalje, a posljedično i nastavak snižavanja kamata na dinarske kredite. Svakako da u ovoj procjeni moramo biti oprezni s obzirom na to da se još uvijek ne može sa punom preciznošću predvidjeti obim negativnog uticaja nedavnih razornih poplava na domaći sektor poljoprivrede, odnosno na cijene poljoprivrednih proizvoda, koje će dalje uticati na kretanje inflacije, referentne kamatne stope i kamata na dinarske kredite u nastavku godine – kaže za „Blic” Darko Popović, član Izvršnog odbora Banke Inteza. Blic
