BEOGRAD, Kurs dinara u odnosu na evro pao je u poslednjih pet dana za više od jedan dinar, dostigavši juče 94,21 dinar, dok je današnji kurs već 94,42 dinara za evro.
Stručnjaci ističu da ovakva promjena nije bila neočekivana, s obzirom na „plitko“ međubankarsko devizno tržište, na kojem se formira kurs, ali i na činjenicu da Narodna banka Srbije odavno nije intervenisala radi odbrane dinara.
Koincidentno, vodeći indeks Beogradske berze, BELEX15, takođe je u velikom padu u poslednje dvije nedjelje, mada je juče dočekao blagi oporavak, što se takođe objašnjava slabo razvijenim tržištem na kojem bilo kakva veća transakcija može da napravi pometnju.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris smatra da je aktuelni pad vrijednosti dinara rezultat trenutnih fluktuacija, do kojih mora doći kad god nema intervencija NBS iz deviznih rezervi.
Prema njegovom mišljenju, ne treba očekivati značajnija pomjeranja vrijednosti dinara u skorijem periodu, naročito pošto se krajem godine tradicionalno očekuje veći priliv deviza u Srbiju, dok u slučaju bilo kakve opasnosti, Narodna banka ima na raspolaganju dovoljno deviznih rezervi da spreči devalvaciju.
“Očekujem da će do kraja godine dinar ostati stabilan, ali i da će se usklađivati sa inflacijom. Ako je razlika između inflacije u Srbiji i Evropskoj uniji četiri ili pet procenata, kurs će biti stabilan i ako padne za tu razliku. Ne vjerujem da će do kraja godine domaća valuta izgubiti više od jedan do dva dinara vrijednosti u odnosu na evro”, kaže Fabris.
Sličnog mišljenja je i Marko Marinković, direktor Fima investa, koji kao razlog i za berzanska i za kursna kretanja vidi nerazvijenost tržišta.
“Pad na berzi je bio primetan i interesantan. Glavni uzrok je plitko tržište sa malim obimima prometa, koji se mjere u stotinama hiljada evra, umjesto u milionima, kao na razvijenijim tržištima. U takvoj situaciji nije ni čudo što ima velikih pomjeranja”, ističe Marinković, dodajući da su ovog puta vjerovatno banke prinudno prodavale akcije, pošto su mnogi polagali akcije kao zalogu za pozajmice.
On očekuje da bi i nadalje moglo da bude fluktuacija na berzi, „mada ne ovako velikih“, a slično očekuje i kurs, sve dok se na međubankarskom deviznom tržištu ne dostignu znatno viši obimi trgovine.
“Ovako se u Srbiji kurs na dnevnom nivou menja već na drugoj decimali, dok se na razvijenim evropskim tržištima, većina promena odvija tek na četvrtoj decimali”, napominje Marinković.
Stručnjak Ekonomskog instituta Ivan Nikolić podsjeća da je bilo mišljenja da je za pad dinara bila odgovorna neizvesnost oko sklapanja dogovora Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda, „ali pošto je sporazum zaključen, a dinar i dalje pada, očigledno je da je u pitanju nešto drugo“.
“U svakom slučaju nije riječ o nečemu što je zabrinjavajuće, pošto je za sedam ili osam dana dinar izgubio oko 1,5 odsto vijrednosti. To je, po meni, čak i poželjno jer nije razumno držati fiksni kurs”, tvrdi Nikolić, podsećajući da se kurs može poremetiti čak i sa relativno malim promenama na međubankarskom deviznom tržištu.
Urednik portala ekonomija.org Miroslav Zdravković podsjeća da se slična situacija sa kursom dogodila i krajem prošle i krajem pretprošle godine i da nema opasnosti od većeg pada dinara. Prema njegovom mišljenju, razlog je najvjerovatnije dospjelost obaveza nekih banaka, koje moraju da kupe veću količinu deviza da bi vratile dug, tako da zbog toga „ne bi trebalo dizati paniku“. Beta
