SARAJEVO – Sve veći broj građana koji žive u inostranstvu uzrokovao je i povećanje novčanih doznaka koji iz dijaspore stižu u Bosnu i Hercegovinu svake godine.
Tačnije, u 2017. godini iznos novčanih doznaka iz dijaspore bio je 2,61 milijardu KM, što je za sedam odsto više u odnosu na 2016. godinu.
“Iako Centralna banka Bosne i Hercegovine ne objavljuje podatke o iznosima doznaka prema zemljama, u odnosu na koncentraciju naše dijaspore u zapadnoj Evropi, posebno u Njemačkoj, Austriji, skandinavskim zemljama, te u SAD-u može se sugerisati da iz tih zemalja dolaze najveći iznosi doznaka”, pojasnili su za Radiosarajevo.ba iz Centralne banke BiH.
Dodali su i da se u zadnjih pet godina iznos doznaka koje iz inostranstva stižu u BiH povećao za gotovo pola milijarde KM, budući da je zabilježeni iznos doznaka u 2012. godini iznosio 2,10 milijardi KM, a onda je postepeno rastao tokom svih godina, te je najveći rast zabilježen između 2016. (2,44 mlrd. KM) i 2017. godine (2,61 mlrd. KM).
“Doznake iz inostranstva uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama u svrhu lične potrošnje ili podizanja standarda. Prema strukturi sredstava koja čine doznake teško je očekivati da bi oni mogli biti podloga za značajnije investicione projekte jer se radi o direktnoj pomoći porodica od članova iz inostranstva i kao takva su više usmjerena za potrebe tekuće potrošnje.Razlozi povećanja doznaka iz inostranstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovnom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju da dostavljaju novac u domovinu”, dodali su iz Centralne banke BiH.
Ono što je posebno zanimljivo brojnim analitičarima, ali i ekonomskim stručnjacima koji kroz razne projekte pokušavaju pomoći bh. državljanima u dijaspori kako bi pametno usmjerili svoje doznake u investicije jeste da udio doznaka iz dijaspore u ukupnom BDP-u BiH iznosi 8,67 odsto, ukoliko se mjeri prema BDP-u za 2016. godinu, koji je i posljednji zvanični iz Agencije za statistiku.
Ipak, poražavajuće je da su doznake radnika mnogostruko veće od direktnih stranih ulaganja u BiH, pa su tako gastarbajteri, recimo, 2016. godine poslali šest puta više novca, u odnosu na iznos direktnih stranih investicija.
Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić smatra kako je to jedna od specifičnosti BiH, zbog njene ratne prošlosti, ali i da je potrebno mnogo više raditi na promjenama sistema, kako bi se povećao i broj stranih investicija.
“Mi imamo jako veliki priliv novca po osnovu doznaka, a on iznosi između devet i deset GDP-a (BDP-a). Ali, posebno je važno reći jeste da skoro isto toliko novca dođe neformalnim kanalima, posebno tokom praznika, tako da taj iznos sigurno čak može biti i oko 20 odsto BDP-a, što je i rekordan iznos ikad ostvaren od stranih investicija u BiH. To jeste paradoks, ali i s druge strane i specifičnost naše ratne prošlosti, te naravno veza dijaspore sa našom zemljom. Kada je riječ o investicijama, taj segment ima ozbiljne probleme s našom poslovnom i političkom klimom, te jednostavno zbog toga imamo situaciju da po tom osnovu nemamo značajnije i veće prilive”, istaknuo je Hurtić.
Pojasnio je i kako je najveći problem, koji se nekako postavlja kao blokada za potencijalne strane investitore u BiH, ustvari zamršen politički sistem i loša politička klima, kojoj treba hitnih promjena. Radiosarajevo.ba