VAŠINGTON, SAD se suočava s automatskim povećanjem poreza u vrijednosti od 600 milijardi dolara, kao i budžetskim rezovima, koje stupaju na snagu 1. januara ukoliko do sporazuma ne dođe.
Predsjednik Barak Obama i američki Kongres se zajednički fokusiraju na politički zastoj oko budžetskog sporazuma, nazvan popularno fiskalna litica.
To je termin koji označava cijeli niz stavki vezanih za velike rezove u budžetu, kao i povećanje poreza, što bi moglo predstavljati veliku kočnicu američkoj ekonomiji ukoliko demokrate i republikanci pod hitno ne postignu odgovarajući sporazum.
Sjedinjene Države se suočavaju s automatskim povećanjem poreza u vrijednosti od 600 milijardi dolara, kao i proračunskim rezovima, koje stupaju na snagu 1. januara ukoliko do sporazuma ne dođe.
Potreban kompromis
Budžetski rezovi bi pogodili Pentagon, čemu se republikanci protive, kao i brojne socijalne programe, čemu se opet protive demokrate. Trenutno Senat kontrolišu demokrati, a Zastupnički dom Kongresa republikanci.
Kada je u pitanju porez, ključno je to da bi poreske olakšice, koje su na snazi od 2003., trebale isteći krajem 2012. godine. Te poreske olakšice se trenutno odnose na sve Amerikance, bez obzira na to koliki im je prihod.
Republikanci su za produženje poreskih olakšica; međutim, predsjednik Obama i demokratski čelnici favoriziraju ukidanje tih olakšica onima koji zarađuju više od 250,000 dolara godišnje!
Zakon kojim se utvrđuju proračunski rezovi u 2013. godini, treba prisiliti zakonodavce da pronađu kompromis o tome gdje da se budžet reže – dakle, u kojim dijelovima vlade, kada i koliko, kao i to kako povećati vladine prihode da bi se istovremeno smanjio federalni deficit.
Niti jedna od strana, uglavnom nije promijenila dosadašnje stajalište. Stoga je do sada svaki napor da se dođe do kompromisa propao. Međutim, i rezanje budžeta i povećanje poreza je obvezno po ranije prihvaćenom zakonu i do toga može doći početkom 2013. godine.
Ekonomisti kažu da rezanje budžetske potrošnje i povećanje poreza u toj mjeri smanjuje automatski potražnju za robom i uslugama, usporava ekonomski rast i povećava nezaposlenost – što sve zajedno može Sjedinjene države gurnuti ponovno u recesiju.
Američki godišnji budžetski deficit veći od hiljadu milijardi dolara, čime se granica zakonom dozvoljenog američkog duga približila svom kraju. Ta granica je nekoliko puta povećavana tokom zadnjih desetak godina, i sada iznosi oko 16 tiisuća milijardi dolara (16 biliona dolara).
Predsjednik i Kongres moraju početkom nove godine odlučiti da li dozvoliti da se granica američkog duga poveća iznad 16 hiljada milijardi dolara. Predsjednik je obećao da će raditi na planu kojim bi se smanjio nacionalni dug, međutim, do sada nije uspio postići dogovor o tome sa svojim političkim protivnicima.
Bivši zvaničnik Ministarstva finansija Kent Smetters kaže da je glavni uzrok sve vijećem dugu obaveza vlade prema penzijama i besplatnoj zdravstvenj njezi za stare i siromašne.
Pritisak sve jači
Smetters kaže da je debata o tzv. fiskalnoj litici prilika da se još jednom revidira sveukupna potrošnja vlade. On kaže da je stvarna litica sve veći dug, kojim se obeshrabruju ulagači. Dodaje da Vašington mora provesti sveobuhvatne reforme budžeta i poreza te uvesti zakone koji podstiču ekonomski rast.
Pritisak na predsjednika i republikance u Kongresu, da se što prije dogovore o ovim gorućim pitanjima, postao je jači nakon izbora, kada je finansijska kreditna agencija Fitch saopštila da može smanjiti kreditni rejting Sjedinjenih Država ukoliko ne bude sporazuma o dugu.
Takve akcije su neke druge kreditne agencije već preduzele, ili su zaprijetile da će preduzeti. Agencija Fitch kaže da politički lideri obje stranke moraju izraditi jedan vjerodostojan plan za smanjenje deficita i pronaći način da se povisi legalna granica na vladino posuđivanje. Al Jazeera
