SARAJEVO, Najnoviji statistički izvještaji iz Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) govore da se ekonomska aktivnost u BiH dodatno usporava, rekao je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renco Davidi govoreći o aktualnom stanju ekonomije u BiH.
Davidi je u intervjuu za Fenu pojasnio da je oporavak, uglavnom vođen izvozom u 2010. i 2011. godine, počeo gubiti zamah prošle godine.
– Izvoz je pao za četiri posto, dok je uvoz ostao isti. Industrijska proizvodnja i zaposlenost u privatnom sektoru i dalje opada. Stopa registrovane nezaposlenosti je dosegla 44 posto. Dobra stvar je da se inflacija kreće na oko dva posto, s tim što se ovo povećanje uglavnom odražava na više cijene hrane i energije – istakao je.
Važno upozorenje iz EU i MMF-a je da bi izvoz mogao biti otežan u budućnosti zbog neuspjeha usklađivanja standarda kvalitete uoči pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.
Davidi smatra da svakodnevni život građana BiH upravo odražava statističke pokazatelje.
– Znam iz razgovora s mojim prijateljima i ljudima šitom BiH da se kvalitet života pogoršava. Zvuči dobro kad kažu da je inflacija niska. No, u stvarnom životu, te više cijene hrane i energije najviše utiču na građane. Oni to osjete na svom porodičnom budžetu. A bojim se da trenutni ekonomski trendovi ne daju puno prostora za optimizam u bliskoj budućnosti ukoliko vlasti BiH ne provedu nužne reforme – rekao je.
U ovom trenutku, naglasio je, BiH zaostaje za svojim susjedima kada je u pitanju politički i ekonomski napredak. Hrvatska će ući u EU ove godine, a Srbija i Crna Gora su napravile jasan napredak u tom smjeru.
– BiH treba poboljšati svoju konkurentnost i produktivnost, privući ulaganja, smanjiti pretjerano prisustvo javnog sektora u poslovnom okruženju i provesti reforme ekonomske politike. BiH čini malo radi poboljšanja poslovnog okruženja. Mjere koje su potrebne uključuju učinkovite zakone koji uređuju trgovinu, poboljšanje procesa za pokretanje poslovanja, i druge mjere. Zemlja ima privredni potencijal u pojedinim sektorima, kao što su energija i podsektorima kao što je poljoprivreda visoke vrijednosti, drvnih proizvoda, turizma i lake industrije. Agrobiznis sektor je presudan za ublažavanje siromaštva, jer znatan dio onih koji žive ispod granice siromaštva ovisi o poljoprivredi, te ljudima koji žive u ruralnim područjima – izjavio je Davidi.
Svjetska banka, Svjetski ekonomski forum i MMF upućuju na slabo korištenje tehnologije i inovacija, nedostatak znanja o tržištu, i stagnaciju ljudskog kapitala kao glavne izazove koje BiH treba prevazići da bi ostvarila ekonomski rast.
– BiH je jedna od rijetkih izvoznika energenata u Evropi, i može uveliko iskoristiti ovu komparativnu prednost. Ali, treba poboljšati infrastrukturu i distribuciju, i privući investitore. Ako to ne učini do 2014. BiH bi mogla izgubiti svoj energetski višak i sposobnost za izvoz, zbog nedostatka ulaganja u elektrane i druge infrastrukture, te nedostatak reformi – upozorio je Davidi.
Dodaje da nema potrebe “otkrivati toplu vodu”.
– Razne strategije su napisane, stručnjaci su u brojnim prilikama razgovarali o tome šta treba učiniti. Vlasti moraju provesti nužne reforme čime se stvara mogućnost za napredak. Priroda je bila velikodušna prema BiH, u pogledu i prirodnih i ljudskih resursa. Trebali biste ih koristiti za svoj vlastiti razvoj – istakao je.
Teška ekonomska situacija u BiH dodatno je pogoršana opadanjem direktnih stranih investicija, a što je direktno vezano za nestabilnu političku situaciju i lošu investicijsku politiku.
– Direktna strana ulaganja su već poprilično niska. BiH nije uspjela do sada privući značajnije investicije što je, naprimjer, u zemljama centralne i zapadne Evrope u tranziciji predstavljalo pokretačku snagu ekonomskog razvoja. Značajna direktna strana ulaganja će biti dodatno izložena riziku ukoliko BiH ne postigne napredak u EU integracijama. Iskustvo je pokazalo da koraci ka integraciji u EU pomažu zemlji u pogledu privlačenja stranih investicija. Što je zemlja bliže članstvu u Evropskoj uniji, investitori joj posvećuju više pažnje. Kao što znate, BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ali taj sporazum još nije u potpunosti na snazi. Moramo vidjeti da se presuda u predmetu “Sejdić-Finci” provodi i da je koordinacijski mehanizam za pitanja Evropske unije uspostavljen da bi zemlja bila u stanju podnijeti vjerodostojnu aplikaciju za članstvo u EU – rekao je Davidi.
Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bi, istakao je, predstvaljao istinski i značajan podstrek potencijalnim invsetitorima.
Davidi smatra da ulazak Hrvatske u EU nudi pravu priliku BiH da se prilagodi evropskim standardima i ubrza unutrašnje reforme.
– To će dovesti do većih opsega trgovinske razmjene sa zemljama EU-27 (uskoro će biti 28) i nova radna mjesta i investicije. Ali, pristupanje Hrvatske u EU takođe predstavlja i izazov, jer standardi i normativi u BiH trebaju biti poboljšani. Naprimjer, neke kategorije izvoza u Hrvatsku i EU su ugrožene jer BiH nema akreditovane proizvode životinjskog porijekla za izvoz u EU. A Hrvatska je vaš najvažniji vanjskotrgovinski partner. Uzmimo za primjer mlijeko, mada to trenutno možda nije najbolji primjer zbog afere s aflatoksinom, ali ipak BiH izvozi u Hrvatsku 40 miliona litara mlijeka godišnje. Mnoga porodična poljoprivredna gazdinstva žive od novca koji zarađuju na ovaj način. Još jedan dobar primjer je poznati livanjski tvrdi sir. Najstarija mljekara u bh. izvozi 70 posto svog sira u Hrvatsku. Hiljadu ljudi, koji prodaju mlijeko toj mljekari, ovise o tome – istakao je Davidi.
Dodao je i činjenicu da je u posljednjih deset godina, samo u oblasti sigurnosti hrane i veterinarskog sektora, Evropska komisija dala i osigurala oko 19 miliona evra u vidu tehničke pomoći, ulaganja, podrške i savjeta za sveobuhvatnu pripremu BiH u vezi s ulaskom Hrvatske u EU.
– Mi smo više puta obavještavali i upozoravali Vijeće ministara BiH i entitetske vlade na ove izazove, te pokrenuli razgovore između Hrvatske i BiH u okviru trilateralnog dijaloga za rješavanje pitanja kao što su tranzit preko Neuma, bh. izvoz kroz luku Ploče i upravljanje granicom – naglasio je.
Intenzivan tehnički posao, najavio je Davidi, biće nastavljen idućih mjeseci, tako da je period u kojem se bh. proizvodi ne mogu izvoziti u Hrvatsku sveden na najmanju moguću mjeru.
– Pomoć koju pruža Evropska unija može doprinijeti stvaranju uslova za nova radna mjesta i prosperitet. Zakoni i regulative EU pružaju širok teren za djelovanje. Ali, lideri i institucije BiH su ti koji trebaju da krenu u akciju i postignu ciljeve, jer vi ste glavni igrači – poručio je Davidi. Fena
Davidi: Sumorna ekonomska slika BiH
