ISTAMBUL, Snabdijevanje čistom vodom biće jednako moćna politička snaga kao pokreti za očuvanje okoline u vrijeme kimatskih promjena, a voda će u vrijeme nestašice biti veliki izvor novca, složili su se učesnici foruma Svjetski dana voda, koji je juče završen u Istambulu.
Ovaj godišnji skup UN, koji se organizuje od 1993. godine, usmjerava pažnju na upravljanje resursima vode.
Vjeruje se da je voda postala nova vrsta dragocjene robe, što je nafta bila u 20. vijeku, i da je voda u stvari nova nafta.
Voda je apsolutna potreba čovjeka, koji bez hrane može da živi i 30 dana, a bez vode samo sedam, a postavlja se pitanje koliko može dugo živjeti bez nafte?
Više od milijardu ljudi nema pristup čistoj vodi, oko 2,5 milijardi je bez vode za sanitarne uređaje, a oko 80 odsto svih bolesti “rađa” se u prljavoj vodi.
Ovo se može činiti ironično jer je Zemlja bukvalno plava planeta kada se gleda iz svemira, većina je pod vodom, ali ljudima je potrebna svježa, pijaća voda, a većina vode na Zemlji je slana ili prljava.
Ono što je bilo sasvim jasno na ovogodišnjem forumu u Turskoj je da se je sve manje svježe, čiste vode zbog rastućeg otopljavanja.
“Dok se klimatske promjene ubrzavaju mi vidimo promjene hidrološkog ciklusa, smanjen pristup resursima, što ima i imaće direktan uticaj na ljude”, rekao je Džonatan Grinblat, profesor na Univerzitetu Kalifornija.
Ako se podigne nivo mora, kako naučnici predviđaju, priobalni pojasevi suočiće se sa pojačanom salinacijom terena, posebno podzemnih voda, koji su prirodni podzemni rezervoari, što će uticati na snabdijevanje pijaćom vodom u tim oblastima, kaže Greinblat.
U nekim oblastima, kao što je centralna Kina, desertifikacija se odvija u blizini Pekinga gdje se nekad plodne oblasti pretvaraju u pustinje.
“Na isti način na koji su klimatske promjene postale dio konverzacije zakonodavaca i političara mislim da i voda mora da bude na njihovom dnevnom redu”, rekao je Grinblat.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svako ulaganje u projekte čiste vode višestruko se isplati – na svaki dolar potrošen na vode i sanitarije “zaradi” se između sedam i 12 dolara.
Agencije za brigu o zdravlju ljudi mogli bi da uštede oko sedam milijardi dolara godišnje, poslodavci mogu da imaju 320 proizodnih dana godišnje za radnike u dobi od 15 do 59 godina, u škole bi se išlo dodatnih 272 miliona dana, saopštila je Svjetska zdrvastvena organizacija.
Investicija od 11,3 milijarde dolara godišnje vratila bi se u iznosu od 83 milijarde u povećanoj produktivnosti i zdravlju.
“Kao što su mnogi naglasili tokom debata ove nedjelje ovi podaci čine veliki argument u korist promovisanja zdrave vode i sanitarija u teškim finansijskim vremenima”, kaže Melani Nakagava iz Savjeta za zaštitu prirodnih resursa.
“Najbolji način suočavanja sa posljedicama klimatskih promjena onih koje vidimo i onih koje će doći jeste dobro upravljanje ili obnova riječnih sistema”, rekao je Džejms Lip, direktori Svjetskog fonda za prirodu.
On je dodao da je to jasno pitanje za upravljanje vodama, ali deklaracija koja je usvojena na forumu Dana voda u Istambulu samo je kolekcija otrcanih fraza a ne plan za akciju. (Rojters)