Da li je u Srpskoj pronađena nafta?

BANJALUKA, Izjavu predsjednika Milorada Dodika o pronalasku nafte u Republici Srpskoj zbog čega im neće biti potreban kredit MMF-a, još niko nije ni potvrdio ni demantovao.

Mogu li nalazišta nafte i zlata preobraziti Republiku Srpsku i BiH iz jedne od najsiromašnijih zemalja Evrope u malo bogatiju ili su izjave političara tek podgrijavanje nade u bolju budućnost kod sve siromašnijih građana, tema je kojom se bavio “Dojče vele”.
Ova redakcija je četiri dana bezuspješno tražila odgovor od resornog ministra u Vladi RS Željka Kovačevića na pitanje je li tačno da je u RS pronađena nafta.

Jedna od službenica u entitetskom Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva rekla je, nezvanično, da “ne očekujemo od ministra da demantuje predsjednika“.

Politički analitičar Aleksandar Trifunović kaže da Dodikovu izjavu treba posmatrati, ne kao nešto što je zasnovano na činjenicama, već kao nadu da će se dogoditi čudo koje će spasiti ekonomiju RS i BiH od potpunog sunovrata.

“Međutim, s tom nadom postoji jedan vrlo logičan problem, a to je da su ruske kompanije dobile koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte i sva nafta koja se eventualno nađe u narednih 100 godina pripašće tim kompanijama s jednim mizernim postotkom koji bi išao Republici Srpskoj. Tako da građani RS, ako se nafta i pronađe, od tog pronalaska neće osjetiti nikakvo blagostanje“, kaže Trifunović za DW.

Vlada Republike Srpske je, podsjetimo, koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte u tom entitetu bez javnog konkursa dala Jadran-Naftagasu, koji je u vlasništvu ruskih kompanija Njeftegasinkora i Zarubrežnjefa. Za istraživanje nafte Jadran-Naftagas dužan je da plati samo milion i po konvertabilnih maraka, dok bi od eventualne eksploatacije “crnog zlata“, kao koncesionu naknadu plaćao četiri odsto od bruto prihoda ostvarenog prodajom nafte i gasa, mada u drugim zemljama takva naknada iznosi između 20 i 30 odsto. U Federaciji BiH, takođe, bez javnog konkursa posao istraživanja nafte dodijeljen je svjetski poznatoj kompaniji Šel.

Sejfudin Vrabac, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli kaže kako su u BiH nafta i zlato davno otkriveni.

“Evidentno je da je na prostoru BiH nafta otkrivena još prije Drugog svjetskog rata. Ne samo otkrivena, već je i oko 800 tona nafte eksploatisano na prostoru tuzlanskog bazena i to je bila prva eksploatacija nafte na prostoru bivše Jugoslavije. S druge strane poznato je recimo i da je u rijeci Lašvi ispirano zlato, da je to zlatonosna rijeka“, kaže Vrabac.

Karakteristika dosadašnjih istraživanja nafte je, dodaje, da su rađena na plićim nivoima zemljine kore. Dubine su bile do dvije hiljade metara, a poznato je u svijetu da te bušotine idu i do 15.000 metara. Najviše izgleda, po njegovim riječima, da se pronađe nafta imaju sjeverna područja BiH i područje tuzlanskog bazena. No, napominje kako za sada ne postoje aktivne bušotine koje bi potvrdile pronalazak nafte bilo gdje u BiH, pa ni u Republici Srpskoj.

Profesor Vrabac kaže da su potrebna ogromna ulaganja i dugogodišnja istraživanja kako bi se otkrilo neko ležište nafte ili zlata.

“Kad se uradi prva bušotina kojom se pronađe nafta, to je tek početak, ponekad je potrebno i 10 godina da se okonturi ležište i definišu kvalitativne i kvanitativne karakteristike tog ležišta. To su najrizičnija istraživanja, jer na terenu, koji može biti perspektivan za pronalazak nafte, možete uradite i 200 bušotina, a da ne nađete naftu“, kaže on.

“Uprkos bombastičnim medijskim naslovima nade koje podgrijavaju političari da građane BiH uskoro, po pronalasku nafte i zlata, čeka blagostanje, nisu realne“, ističe profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, prenose agencije.