LONDON, STOXX Europe 600 indeks, koji uključuje sve najveće evropske banke, pada već šest sedmica zaredom, što se nije dogodilo još od globalne finansijske krize 2008. godine.
Samo od početka godine je izgubio 20 odsto, a posljednjih se dana pritisak na sektor povećao. Uz to snažno rastu troškovi osiguranja dugova evropskih banaka od mogućeg bankrota, pa su dostigli i najviše nivoe od kraja 2013. godine.
Cijena akcije Deutsche banke pala je od početka godine 35 odsto, a Credit Suissea 33 odsto. U Italiji je pad cijena u finansijskom sektoru toliko oštar da su ministri pokušali umiriti javnost tvrdnjama da su banke sasvim stabilne.
Ali, nisu pod pritiskom samo evropske i američke banke, nego i banke u mnogim drugim zemljama.
Banke pod pritiskom pada cijena nafte
Pritisak na bankarski sektor posljedica je zabrinutosti investitora zbog nekoliko razloga, a prvi je oštar pad cijena nafte i sirovina, izazvan padom potražnje zbog usporavanja rasta globalne privrede.
Pad cijena nafte i sirovina počinje se prelivati na finansijski sistem kao što je kolaps cijena nekretnina uzdrmao taj sektor 2008. godine.
Velike globalne naftne i rudarske kompanije imaju goleme dugove, pa finansijskom sistemu prijete veliki gubici ako se nastavi period niskih cijena nafte i sirovina.
Prema podacima američke kompanije „Haynes and Boone“, od početka 2015. godine samo su u SAD-u u stečaju završile 42 naftne kompanije, a biće ih još, kažu stručnjaci, obzirom da se cijene nafte kreću na najnižim nivoima u 12 godina.
Američke banke, kao što su Wells Fargo, JPMorgan Chase i Citigroup, imaju milijarde dolara kredita plasiranih u energetski sektor i u poslednje vrijeme izdvajaju stotine miliona dolara u rezerve zbog mogućih gubitaka na kreditima u sektoru nafte i gasa.
Uz to, uskoro bi, po mišljenju analitičara, mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne evropskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznika nafte i sirovina.
Azerbajdžan već pregovara s MMF-om o pomoći. Venezuela i Ekvador su pred slomom, a u problemima su i Rusija, koja je u recesiji, te Saudijska Arabija, čija privreda uvelike zavisi od izvoza nafte.
Drugim riječima, finansijska situacija kod velikih naftnih izvoznika sada izgleda daleko teža nego prije dvije godine kada se cijena nafte kretala iznad 100 dolara po barelu, dok sada iznosi oko 30 dolara. Banke, kažu analitičari, zbog toga mogu biti ozbiljno pogođene.
Rekordno niske kamatne stope
Upozoravaju i da bi politike najvećih centralnih banaka u svetu mogle povećati probleme. U okruženju s kamatama na gotovo nula odsto, bankama je teško zarađivati na razlici između kamata na depozite i kamata na kredite. Uobičajeno se smatra da rekordno niske kamate pomažu bankama, međutim čini se da mnogima to zadaje probleme.
Tako, primjera radi, investitore najviše zabrinjava profitabilnost evropskih banaka, obzirom da rekordno niske kamate blizu nula odsto vrše pritisak na kreditne marže i podržavaju hroničnu krizu profitabilnosti banaka.
Tim više što su neke zemlje, poput Švajcarske, uvele negativne kamate što znači da banke moraju plaćati kamate na depozite koje drže na računima u centralnim bankama.
„Pitanje loših kredita i smanjenih marži stvara izuzetno teško okruženje za evropske banke. A čini se da ulagači počinju uviđatida negativne kamate neće pomoći profitabilnosti sektora, koji još uvijek liječi rane od evropske dužničke krize“, kaže Michael Hewson, analitičar u „CMC“.
Smanjena likvidnost
Bankarski je sektor, takođe, pod pritiskom zbog smanjene likvidnosti na finansijskim tržištima, obzirom da je američka centralna banka, Fed, ukinula programe kupovine obveznica 2014. godine, kojima je godinama na finansijska tržišta ubrizgavala svježi jeftini novac.
Krajem decembra, Fed je po prvi put od 2006. povećao osnovne kamatne stope, što je povećalo troškove zaduženja mnogih zemalja u razvoju.
Uz to, nova regulativa i kapitalni zahtjevi za banke, uvedeni nakon globalne finansijske krize, smanjili su bankama mogućnosti trgovanja i tako im suzili prostor u bilansama za povećanje likvidnosti na tržištima.
Sve to trenutno vrši snažan pritisak na akcije banaka, ali analitičari kažu da se možda radi samo o neopravdanoj panici ulagača na tržištima akcija. Moguće je, kažu, da se već za koju nedelju sektor oporavi, pa ne bi bilo prvi put da se pokaže da su cijene akcija banaka pale previše u kratkom vremenu.
Međutim, nisu sigurni ni da nastavak ovakvih trendova na finansijskim tržištima neće dovesti do nove krize bankarskog sektora. Hrportfolio.hr
