ŠTOKHOLM – Prošle godine prvi put nakon gotovo 170 godina u Švedskoj nije zabilježena nijedna pljačka banke. S obzirom na izrazito nasilni karakter organizovanog kriminala u ovoj skandinavskoj zemlji, prethodna rečenica zvuči prilično nevjerovatno. Međutim, odgovor je jednostavan – švedske banke nema smisla pljačkati zato što u poslovnicama i trezorima više nema gotovine.
Švedska je trenutno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda.
Čitavi sektori, kao na primjer javni prevoz, uopšte više ne prihvataju gotovinu. Generalno je velika šansa da švedske prodavnice, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primati gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.
Čak ni poreska uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi da primi novac koji je sama štampala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne da prime gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.
U nedavnom istraživanju koje je sprovela švedska centralna banka pokazalo se da je samo osam odsto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju poslednju kupovinu. Taj postotak je pre samo desetak godina iznosio čak 40 posto.
Čak ni stariji više ne koriste gotovinu
Čak su i starije osobe, za koje se smatra da teško prihvataju digitalne novotarije, uveliko prestale da koriste gotovinu.
Udio osoba u dobi od 65 do 84 godine koje kažu da su koristile gotovinu za posljednju kupovinu pao je na devet posto, a prije samo dvije godine bio je na 16 posto. Vjeruje se da su mnogi stariji građani prešli na digitalno plaćanje s pojavom pandemije kovida 19.
Većina švedskih građana nikad u rukama nije imala krupnije novčanice, poput onih od 500 ili 1.000 kruna, i često nemaju pojma kako izgledaju. Uopšteno je u Švedskoj sasvim normalno i uobičajeno živjeti godinama bez ijedne jedine kovanice ili novčanice u novčaniku. U posljednje vrijeme ubrzano nestaju i fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamenjuju ih digitalne i mobilne verzije, kao razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja.
Ukupna gotovina Švedske danas iznosi otprilike 80 milijardi kruna ili oko sedam milijardi eura, ali to je tek nešto više od jedan posto od ukupne mase novca.
Analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno odumrijeti i da će Švedska, vjerovatno prva u svijetu, postati bezgotovinsko društvo. Na gotovinu se gleda kao na bespotrebni trošak i sigurnosni rizik, kao i stalnu metu falsifikovanja. Osim toga, digitalne transakcije lakše je kontrolisati.
Nisu svi za
Međutim, nisu svi oduševljeni bezgotovinskim društvom. Već godinama traje rasprava da li je zakonito odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako u zakonu stoji da su “novčanice i kovanice koje izdaje Riksbank legalno sredstvo plaćanja”, bivši glavni pravni stručnjak švedske centralne banke Erik Frajberg ovako je argumentovao pravo trgovaca da odbiju gotovinu:
“Kupovina u trgovinama u suštini predstavlja sklapanje ugovora između dvije strane. Trgovine mogu da izbace gotovinu iz tog ugovornog odnosa, odnosno mogu slobodno kupcima da predstave svoje uslove za kupovinu.”
Osim pravnih sporova, postoje i neki ozbiljniji argumenti za zadržavanje gotovine u opticaju. Naime, rat u Ukrajini pokazao je u kakvim se problemima digitalizovano društvo može naći kad jednom iznenada nestane struje i interneta.
Novčanice i kovanice još uvjek služe kao rezervni sistem ako elektronička sredstva plaćanja prestanu da funkcionišu.
Međutim, budući da sve manje Šveđana plaća novčanicama, infrastruktura povezana s gotovinom, poput broja bankomata ili blindiranih kola za prevoz novčanica, više ne bi mogla podnijeti iznenadni povratak na keš.
“Ako dođemo u kriznu situaciju i ljudi ponovo budu morali da koriste gotovinu, važno je zadržati gotovinski sistem kao rezervno rješenje. Inače ćemo imati društvo koje ne funkcioniše”, rekao je za švedsku nacionalnu televiziju bivši viceguverner Riksbanka Henri Ohlson.
Slična situacija u susjednim zemljama
Susedne skandinavske zemlje takođe bičježe trend napuštanja gotovine, ali ga ne prihvataju bez reakcije.
U Danskoj postoji zakon koji kaže da su sve prodavnice sa osobljem dužne da primaju gotovinu, uz određene izuzetke noću. U Norveškoj vlada takođe predlaže pooštravanje zakona o gotovini.
U Švedskoj već godinama postoji Gotovinski pokret, organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da Švedska nije predvodnik trenda nego da je ostala usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.
Kako bi ukazao na potrebu zadržavanja novčanica i kovanica u opticaju, Gotovinski pokret uveo je nagradu za svakoga ko se istakne u tom smislu. Ove godine novčanu nagradu od 10.000 kruna u gotovini (nešto manje od hiljadu eura) osvojio je kiosk na željezničkoj stanici u Kopingu koji je nastavio da prodaje putne karte za gotovinu čak i nakon što je švedska Državna železnica (SJ) ukinula takvu mogućnost.
Predsjednik Gotovinskog pokreta Bjorn Erikson upozorava da je lako nadzirati živote građana u situaciji kad se svaka kupovina digitalno bilježi: “Sljedeći korak mogao bi biti sistem socijalnog rejtinga, što znači da vas kompanije ili vlasti nagrađuju ili kažnjavaju u zavisnosti od toga šta radite. U najmanju ruku neugodan razvoj događaja koji je u Kini već postao stvarnost”.
“Švedski pomak u korist digitalnog mora doći kraju. Zadovoljni smo što razvijamo nove pametne metode plaćanja i aplikacije i što podstičemo finansijsku tehnologiju. Međutim, ne bismo smeli da razgradimo analogni sistem koji imamo i za koji znamo da radi u svim situacijama”, ističe Erikson. Index
