SARAJEVO – Sve države svijeta izložene su izazovima inflacije, pa tako i Bosna i Hercegovina. Posljedice ove globalne pošasti u BiH bi se, smatra to vodeća ekonomistica Centralne banke BiH Belma Čolaković, mogle ublažiti provođenjem strukturnih reformi.
“Sve su to dugoročne mjere koje treba provesti, ali bez podizanja prosječnog dohotka teško da će se u BiH bilo šta promijeniti. Tu je i potreba za reformom energetskog sektora, kao i efikasnim sistemom robnih rezervi“, kazala je Čolaković.
Inflacija je zahvatila i Njemačku, koja je jedna od najjačih ekonomija u Evropi, međutim, Čolaković kaže kako efekti inflacije u BiH i Njemačkoj nisu jednaki i ne mogu se isto posmatrati, jer je lični dohodak veoma različit.
Kao primjer je navela poskupljenje hljeba, koje “u Njemačkoj i nije toliko dramatično koliko u BiH, u kojoj se prosječne plate kreću oko hiljadu KM, a najniža penzija je 380 KM”.
“Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, krajnja potrošnja domaćinstava, prema rashodnom pristupu računanja BDP-a za EU, iznosi 50 posto, a za BiH 72,8 posto. Pri tome, udio hrane i bezalkoholnih pića u Evropskoj uniji iznosi 14,8 posto, dok je u BiH 32,3 posto“, kazala je Čolaković.
Uporedila je Čolaković cijene pojedinih usluga i proizvoda te istakla kako je u 2021. u odnosu na godinu prije u BiH najviše porasla cijena prijevoza i to za 5,9 posto, a nakon toga i cijene hrane i bezalkoholnih pića – za 3,5 posto.
“U odjeljku hrana i bezalkoholna pića, naviše su porasle cijene jestivog ulja i to za 3,3 posto, te pilećeg mesa za 16,5 posto. Brojni faktori utječu na rast inflacije, a u posljenje vrijeme to su i poremećaji u globalnom transportnom sistemu“, istakla je Čolaković. Klix