SARAJEVO, Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su premijer Federacije BiH /FBiH/ Fadil Novalić i ona inicijativu za povećanje akciza uputili u skladu sa Reformskom agendom i obavezama koje proističu iz određenih međunarodnih ugovora.
“Nije na nama da donosimo takve zakone. To je nečija druga nadležnost i tu sam vidjela da se uhvatilo puno priče, puno galame, kako to već biva kod nas. Meni djeluje da su ljudi koji funkcionišu na nivou Savjeta ministara ili institucija BiH zapravo glasali za tu reformsku agendu, a da je uopšte nisu pročitali, jer otkud takva reakcija ako su pročitali, ili su pročitali i razumjeli, što se od njih i očekivalo”, istakla je Cvijanovićeva.
Ocijenivši da je tu nastao problem, Cvijanovićeva je dodala da je sada riječ o populističkim ili politikantskim pristupima, umjesto da svako radi svoj dio posla.
“Šta će se dalje dešavati nije do dva entitetska premijera, mi smo svoj dio posla uradili, upravo onako kako je to diktirala i Reformska agenda i ugovori koje imamo sa EBRD-om i očekujemo da će do toga i doći”, rekla je predsjednik Vlade Republike Srpske u intervjuu za agenciju Anadolija, koji prenose federalni mediji.
Govoreći o očekivanim prihodima, ona je objasnila će Republika Srpska prema projekcijama imati dodatnih 10 miliona KM za zdravstvo, a kada je u pitanju putna infrastruktura čak i do 40 miliona.
Cvijanovićeva je rekla da je logično da proizvodi koji narušavaju zdravlje, duvan, odnosno cigarete i alkohol, treba da budu opterećeni jer postoji mnogo pacijenata i bolesti koje su vezane za njihovo konzumiranje.
Kada je u pitanju putna infrastruktura ona očekuje da bi povećanjem akciza Republika Srpska mogla da izvršava svoje međunarodne sporazume i ugovore.
“Mogli bismo puno bolje raditi i na izgradnji i na održavanju putne infrastrukture, a to bi značilo i podizanje i građevinske operative odnosno veće mogućnosti za zapošljavanja, ali isto čitav sektor uslužnih djelatnosti koji bi time bio dodatno mobilisan”, izjavila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, neće biti ukinuto zdravstveno osiguranje za nezaposlene na području Republike Srpske, ali će biti pojačan rad kontrolnih organa kada je u pitanju rad na crno.
“Zašto bismo imali ljude koji su prijavljeni na biro samo da bi koristili pravo na zdravstveno osiguranje, a pri tome radili kod nekog poslodavca na crno, dobijali platu i za njih se ništa ne bi uplaćivalo”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je najavila da će u skladu sa novim zakonskim rješenjima od početka sljedeće godine svi zaposleni imati identifikacione kartice na kojima će se odmah moći očitati jesu li prijavljeni prilikom kontrola inspekcija, što će obezbijediti lakši rad kontrolnih organa.
Govoreći o novom zakonu o radu, predsjednik Vlade Srpske je rekla da će njegovi detalji biti poznati kada socijalni partneri budu dovoljno predano na tome zajedno radili.
“Do sada nije bila situacija da se na tome zajedno radi. Sindikat je prosto odbijao da se sjedne za sto i razgovara na tu temu. Poslodavci su bili spremni i zainteresovani su za to, naša uloga kao Vlade jeste da pokušamo ponovo da dovedemo sve za sto i da probamo da izanaliziramo postojeće zakonodavstvo”, zaključila je Cvijanovićeva.
Ona je najavila da će ove sedmice ponovo pozvati socijalne partnere na sastanak, da se analiziraju postojeća i da se probaju definisati bar obrisi rješenja.
Kada je u pitanju mehanizam koordinacije, Cvijanovićeva je rekla da je potrebno riješiti još samo formalnosti koje nisu suštinske, već se odnose na činjenicu da je u međuvremenu stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ sa EU.
Ona je izrazila nerazumijevanje za neslaganja određenih političkih partija iz FBiH kada je u pitanju mehanizam koordinacije.
“Mehanizam koji smo usvojili i koji treba samo modifikovati u dijelu koji se odnosi na SSP zapravo vrlo vjerodostojno odražava ustavnu strukturu u okviru BiH”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je Reformska agenda kompatibilna i da gotovo u potpunosti odražava ono što je zacrtano u Ekonomskoj politici Republike Srpske za 2015. godinu i ono što će naći u Ekonomskoj politici za 2016. godinu.
Cvijanovićeva je naglasila važnost dijela koji se odnosi na javnu upravu s obzirom da na to redovno ukazuju socijalni partneri.
“Dio koji se odnosi na pravosuđe i sve ono što treba uraditi je takođe vrlo zahtjevan. Nemate ni jedan dio, segment reformske agende koji ne zahtijeva punu akciju. Svaki od njih zahtijeva puno koordinisanih akcija i puno odgovornosti svakog nivoa vlasti da to sve sprovede, jer ako to radi jedan nivo vlasti, a ne rade ostali onda ne možete da vrednujete na koji način je realizovana reformska agenda”, rekla je Cvijanovićeva.
Za saradnju sa premijerom FBiH je rekla da je odlična, da su mnogo stvari uradili zajedno i da su, što se nikada do sada nije dešavalo, direktno analizirali određena zakonska rješenja, što je rezultiralo da FBiH od Republike Srpske preuzima određena pozitivna zakonska rješenja i obrnuto.
Razlog za neobjavljivanje rezultata popisa stanovništva dvije godine nakon popisa, Cvijanovićeva vidi u tome što se u BiH svakom važnom pitanju pristupa politikantski i nedovoljno ozbiljno i da u svakom procesu neko pokušava nekoga prevariti, ako ne na početku, onda barem na sredini ili kraju procesa.
“Mislim da tu treba pristupiti racionalno i vidjeti zapravo šta su to najbolja rješenja koja postoje u drugim državama koje su sigurno zrelije nego što je to BiH”, zaključila je predsjednik Vlade Srpske.
Govoreći o problemu sa roditeljima djece koja ne pohađaju redovnu nastavu u školama zbog naziva jezika, jer traže da se djeci omogući izučavanje “bosanskog jezika”, Cvijanovićeva je rekla da se taj problem rješavao i rješava se.
“Činjenica da imate u Republici Srpskoj najmanje 20 škola gdje se izučava nacionalna grupa predmeta već pokazuje da smo mi tu daleko odmakli u odnosu na FBiH u kojoj su zaista minorni slučajevi da imate ostvarivanje takvih prava”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je problem nastupio oko toga kako će se u javnoj ispravi ili u formalnoj ispravi nazivati jezik, ali da bošnjačka djeca u skladu sa sporazumom imaju pravo da izučavaju nacionalnu grupu predmeta i to im pravo nije uskraćeno.
“Stav Republike Srpske i Vlade jeste da se jezik vezuje za narod, a ne za državu”, zaključila je Cvijanovićeva. Srna