PODGORICA, Umjesto da raste, prosječni mjesečni prihod građana u Crnoj Gori je od početka godine – pao, i to za čitavih 40 evra.
Prazan novčanik muči i državu koja se sve brže odlučuje novac nabavljati novim kreditom.
Službeni podaci Monstata, crnogorskog zavoda za statistiku sve tačnije oslikavaju kako u Crnoj Gori zaista ima sve manje novca.
Prema statistikama, prosječan prihod građana je još u januaru ove godine bio 518 evra, a u maju još samo 479 evra.
Životni standard Crnogoraca se napada sa svih strana – inflacija raste, mnogo toga zavisi od uvoza iz inostranstva, a osim toga je čitav niz preduzeća morao u stečaj jer i kompanije imaju sve većih problema s likvidnošću.
I oni koji još rade i primaju plate, moraju da primijete da im je ‘platna vrećica’ sve tanja, ali uprkos tome moraju da otplaćuju kredite sa visokim kamatama.
Vlada Crne Gore je u posljednjih devet mjeseci već dva puta krenula u zaduživanje izdavanjem obveznica izraženih u evrima, u ukupnoj vrijednosti od 360 miliona evra. To je čak trećina državnog budžeta, ali vladi u Podgorici ni to nije dovoljno za namirivanje ogromnih državnih rashoda.
Crnogorski premijer Igor Lukšić se još prošle nedjelje zaklinjao da se ta zemlja više neće zaduživati, da bi već ove nedjelje bilo objavljeno da će Crna Gora u oktobru od Svjetske banke dobiti 60 miliona evra za pokrivanje manjka u budžetu.
Ekonomista Zarija Pejović zato sluti da Crnoj Gori dolaze još gora vremena. “Potrošnja se do jednog nivoa može finansirati i zaduživanjem, ali samo do određenog nivoa. U nekom trenutku ćemo morati da prilagodimo svoju potrošnju i svoje živote – realnim mogućnostima”, kaže on.
To jedino znači da će plate i penzije u Crnoj Gori nastaviti pad, moraće da bude novih otpuštanja zaposlenih i drastičnog smanjenja državnih rashoda. Sve su to nepopularni potezi koji uveliko utiču na ishode izbora, pa tako i crnogorski političari već godinama uporno izbjegavaju da sprovedu takve mjere.
Predsjednik crnogorskog parlamentarnog Odbora za budžet i finansije Aleksandar Damjanović smatra da bi vlada u Podgorici morala da nađe neki način da aktivira kapital koji već jeste u zemlji, umjesto da se stalno upušta u zaduživanje. “Novi dugovi bi Crnu Goru zapravo doveli na granicu evropskih kriterijuma iz Mastrihta i uticaće, naravno, i u postupku pregovora za članstvo u EU. Prema tome, treba se okrenuti domaćem kapitalu, politici poreza i unutrašnjim rezervama. U Crnoj Gori ima i pojedinaca koji raspolažu i sa po 500 miliona ili milijardu evra, a na drugoj strani se ova zemlja zadužuje u inostranstvu”, navodi on, prenose agencije.