SARAJEVO – Siva ekonomija guši leglane proizvođače duvana u BiH. Ova grana poljoprivrede, odavno je na koljenima, a prema riječima uzgajivača, polako dolazi do skoro potpune obustave proizvodnje.
Kako je izgledao put od zlatnog doba do kraha duvhanske proizvodnje, znaju u domaćinstvu Savića iz Ljeljenče kod Bijeljine, gdje se duvan uzgaja više od pet decenija. Sada razmišljaju da odustanu od proizvodnje.
Razlozi za to su, kaže Jovica Savić, teški uslovi proizvodnje, niske cijene, podsticaji najmanji u regionu. Ovogodišnji otkup je završen sa padom prinosa.
“Od 320 tona duvana koje smo planirali na bazi zasijanih površina mi smo otkupili 217 tona. Proizvodnju smo sveli u cijeloj BiH na 270 tona, a nekad je proizvodnja duvana u BiH bila 850 tona”, kaže Svetozar Mihajlović direktor a. d. “Duvan” iz Bijeljine.
Istovremeno jača crno tržište. Osim na javnim mjestima, pijacama ili kod uličnih prodavača, ilegalni duvan sve više se prodaje i preko interneta, crpeći ekonomiju države.
“U prethodne tri godine oduzeto je nešto više od pet miliona maraka cigareta i duvana koji su se prodavali na crnom tržištu, odnosno nisu bili obilježeni akciznim markicama UIO susjednih država”, rekao je portparol UiO BiH Ratko Kovačević.
Osnovni generator sive ekonomije je loša akcizna politika u BiH, ocjenjuje ekonomista Milenko Stanić.
Ubrzanim povećanjem stopa akciza jačalo je crno tržište, a smanjivao se legalni promet duvana. Postoji niz rješenja, kao što su veći podsticaji, regionalna koordinacija, pojačane inspekcijske kontrole, ali jedno je ključno, ističe Stanić.
“Ključni faktor jeste veliki raskorak u cijenama cigareta na legalnom tržištu i ilegalnom tržištu dok se to ne eliminiše sve mjere će imati ograničeno dejstvo u smislu smanjenja procenata sive ekonomije na tržištu duvana i duvanskih proizvoda”, kaže on.
“Država bi trebalo da ima veći uticaj da stimuliše proizvodnju kako bi ljudi ostali u toj proizvodnji. Dovoljno je napomenuti da smo u BiH samo mi iz Duvana Bijeljine ostali organizatori proizvodnje, svi drugi su zatvoreni”, dodaje Mihajlović.
Od nekadašnjih 500 proizvođača duvana, sada se na području Semberije i Posavine, duvanskom proizvodnjom bavi tek 90 porodica. Pitanje je koliko njih će zasijati naredne godine.biznis.ba