BOR, Procjene kanadskih geologa je da je na Crnom vrhu kod Bora prosječan sadržaj zlata po toni rude gotovo 2,5 grama (gr), a ima ležišta i sa više od devet, dok je rentabilna proizvodnja je već na količinama od 0,4 gr zlata po toni zemljišta (gr/t).
Prije godinu dana geolozi iz kanadske firme Avala resorsis (ranije Dandi) iz grada Longuil u provinciji Kvebek, počeli su istraživanja na području Crnog vrha (1.027 metara), nevelike planine 200ak kilometara (km) zapadno od Bora.
„Istražno područje Korkan-Bigar u timočkom magmatskom kompleksu, potencijalno sadrži velike količine zlata. Mi smo za godinu dana napravili 43 bušotine u pojasu veličine 10 km x 2,5 km i utvrdili da se tu krije po najmanje 2,34 grama zlata u toni materijala. Analizirali smo samo bogata ležišta, ona preko 0,47 gr/t“, navodi se u sopštenju dostavljenom borskim medijima, koje je potpisao Đejms Krombi, izvršni direktor kompanije.
U dopisu se dalje kaže da na Crnom vrhu, na potesu “Bigar hil”, najsiromašnija iskopina sadrži 0,84 grama, dok najbogatija bušotina ima 9,5 gr/t zemljišta.
Veoma povoljan podatak je da je zlato otkriveno u plitkom pojasu, između sedam i 225 metara (m) dubine, što praktično znači da će eksploatacija biti izuzetno isplativa.
Ko će ovo blago da eskploatiše u ovom trenutku nije poznato.
Avala resours zakupila je koncesije na 30 godina, ali pošto se ona ne bavi metalurškim poslovima, vjerovatno će biti angažovan neko treći.
Iz Sjedinjenih Američkih Država se upravo vratio Blagoje Spaskovski, generalni direktor Basena Bor, koji je sa domaćinima razgovarao o saradnji, prije svega u ovoj oblasti.
Potpuniji rezultati dosadašnjih istraživanja na ovom području biće poznati do kraja marta, a radovi će trajati do kraja juna ove godine.
Kanadski geolozi uskoro počinju i detaljna istraživanja mogućih nalazišta drugih metala, prije svega bakra.
Već je utvrđeno da u reonu Borska rijeka, na sjevernoj periferiji Bora, postoje ogromne količine bakra, procijenjene na oko dva miliona tona metala.
No, bakar se nalazi na velikoj dubini, od oko 900 metara i to je, za sada, nepremostiva prepreka za početak eksploatacije.
Cio potez između Bora i Majdanpeka, u dužini od 40 km, veoma je bogat metalima, najviše bakrom i zlatom.
Počela je probna eksploatacija zlata u rudniku Čoka Marin, kod Majdanpeka, u selu Jasikovo.
Prosječan sadržaj je četiri gr/t, a postoje i značajno bogatija nalazišta. Puna proizvodnja će početi kada budu otklonjeni ekološki problemi. Agencije